Da li je moguće usaglasiti mehanizme koji su se do sada odvijali prema vlastitoj logici i efikasnosti?


Mark Abeles: Antropologija globalizacije (20)

Mark Abeles je francuski etnolog i politički antropolog. Mentor u radu na doktorskoj tezi bio mu je Klod Levi-Stros. Od 1979. do 1995. godine radio je kao rukovodilac istraživanja u Laboratoriji socijalne antropologije u Parizu, a 1995. godine u tom gradu osnovao je Laboratoriju za antropologiju društvenih ustanova i organizacija (LAIOS) i bio njen direktor do 2010. godine. Danas je Abeles direktor Francusko-argentinskog centra u Buenos Airesu. U Biblioteci XX vek objavljena je Antropologija globalizacije, u prevodu Ane A. Jovanović.

 

Evropska unija je nastojala da prilagodi ovu privrednu oblast tržišnim načelima, naročito posle potpisivanja Jedinstvenog dokumenta. Primena načela slobodne konkurencije nije dugo mogla ostati kompatibilna s postojanjem državnog monopola nad celim privrednim granama u pojedinim zemljama. Član 90. Rimskog sporazuma koji se odnosi na javne službe odraz je upravo ovoga: u njemu stoji, s jedne strane, da se pravila konkurencije primenjuju u oblasti javnih usluga kao i u ostalim oblastima; s druge strane, međutim, predviđene su granice takve primene s obzirom na „posebnu misiju“ dodeljenu javnim preduzećima; najzad, Komisija ima diskreciono pravo da primenjuje odredbe ovoga člana, a da joj nije pri tom potrebna odluka Saveta. Član 90. je oličenje postizanja tipičnog kompromisa; u njemu je ključni pojam izraz „službe od opšteg ekonomskog značaja“. Razume se da je to hibridni pojam, jer povezuje jasnu težnju ka ukidanju regulative sa filozofijom koja prednost daje socijalnog koheziji, konotiranoj pojmom „opšti značaj“.

Evropsko pravo razvilo je, dakle, dvosmisleno tumačenje pojma „službi od opšteg ekonomskog značaja“. U razdoblju od 1988. do 1993. godine donete su odluke i direktive kojima je cilj bilo neizbežno liberalizovanje, sa precizno utvrđenim kalendarom; na osnovu toga, došlo je do otvaranja prema tržištu u glavnim sektorima (pošti, telekomunikacijama, transportu, energiji). Međutim, istovremeno će pozivanje na opšti interes tražiti da se u obzir uzme poseban karakter javnih usluga. U tom pogledu, značajne su dve odluke Evropskog suda pravde: presudom „Korbo“ (od 19. maja 1993) za spor oko poštanske službe prihvaćeno je da se konkurencija ograniči, jer je nužno obezbediti „službu od opšteg interesa“; presudom „Opština d’Almelo“ (od 27. aprila 1994) u sporu oko distribucije električne energije, istaknuta je važnost usluga od opšteg interesa i obaveza koje iz toga proističu a to su ravnopravno i stalno snabdevanje električnom energijom.

U istom duhu, Zelena knjiga o telekomunikacijama iz 1987. uvela je pojam „opštih službi“, preuzet iz američkog zakonodavstva. Opšte službe opisuju se kao „osnovne usluge koje se na teritoriji Evropske zajednice nude svima, uz standardni kvalitet i po pristupačnim cenama“. Od toga časa, Evropska zajednica naizmenično upotrebljava pojmove „opštih službi“ i „službi od opšteg ekonomskog značaja“. Rezolucija Evropskog saveta iz decembra 1993. o telekomunikacijama koristi termin „opšte službe“. U svojim predlozima direktiva koje se odnose na energiju, Evropska komisija ističe obaveze vezane za „javnu službu“; novembra 1994, na sednici povodom istoga pitanja, Savet se poziva na „opšti ekonomski značaj“.

Prema tome, vidimo da u evropskim okvirima, počev od osamdesetih godina, preovlađuju kategorije „opštih“ i „službi od opšteg ekonomskog značaja“. Ova dva pojma imaju različito značenje: opšte službe su usluge neophodne da se obezbedi kohezija zajednice; službe od opšteg ekonomskog interesa nemaju isto obeležje neophodnosti kao opšte službe. Ove potonje podrazumevaju brigu o zajedničkom interesu korisnika u oblastima koje bi mogle biti prepuštene čisto tržišnoj logici. Takvo shvatanje srodno je i blisko, pre svega, francuskoj tradiciji javnih službi. Međutim, ovde nam nije namera da prednost damo takvoj tradiciji: čak i ako se složimo s time da javna služba ustupa mesto načelu slobodne konkurencije, to se odsad događa samo u tačno utvrđenim granicama, pozitivno konotiranim zbog pozivanja na pojam „opštih službi“. Nastavlja se

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari