Plan A je doživeo neuspeh

Branko Mamula: SLUČAJ JUGOSLAVIJA (29)

Branko Mamula je rođen 1921. godine u Slavskom Polju, opština Vrginmost, na Kordunu u Hrvatskoj. Učesnik je NOR od 1941 do 1945. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. Autor je knjiga: Mornarice na velikim i malim morima, Suvremeni svijet i naša odbrana i Odbrana malih zemalja, koje su prevođene na nekoliko svjetskih jezika. Umirovljen je 1988. godine. Knjigu Slučaj Jugoslavija objavio je 2000, a mi predstavljamo najzanimljivije delove iz 2. dopunjenog izdanja, koje su izdali Dan Graf i Club Plus.

Vrijeme početka – „Č“ – ostalo je za posebnu odluku generala Kadijevića, ali je rečeno da će to biti slijedeći dan u ranim jutarnjim satima ili dan kasnije u isto vrijeme, s tim da će se odluka saopćiti pravovremeno. General Jurjević, komandant RV i PVO, upozoravao je da se donijeta odluka ne može pozvati. Imao je veoma negativno iskustvo iz prethodnih dana kada je šezdesetak aviona morao vratiti sa zadatka na aerodrome s podvješenim bojevim kompletima. Ni drugim komandantima nije se svidjelo čekanje i naknadno određivanje početka, ništa nije bilo nepoznato, ponovno su osjećali kolebanje. Jedinice određene za operaciju bile su podgotovljene i pokrenute.

Postojala je puna legitimnost da Armija dovrši zadatak koji nije uspjela ostvariti u prvom pokušaju. Osim jasnih ustavnih obaveza, postojao je i već spomenuti stav Skupštine SFRJ od 25. juna da se odbacuje legitimnost otcjepljenja Slovenije. U stvorenoj situaciji, suprotstavljanje Predsjedništva odluci JNA bilo bi nelegitimno i sasvim irelevantno. Dakle, postojali su legalni uvjeti da JNA ponovno krene na svoj zadatak u Sloveniju, da ga uspješno riješi i izmijeni tok događaja u Jugoslaviji.

Uporedo s vojnim pripremama događaji na političkoj sceni uzeli su drukčiji tok. O tome danas imamo svjedočenje učesnika, što meni, kao ni najvećem broju rukovodećih ljudi u Štabu Vrhovne komande, i najvišim komandujućim generalima nije bilo poznato. Borisav Jović se, prema njegovoj već citiranoj knjizi, žali da javno mnjenje nije spremno prihvatiti cijepanje Jugoslavije i traži radikalne mjere za njezino očuvanje. U dnevniku 30. juna bilježi sa zatvorene sjednice Savjeta za zaštitu ustavnog poretka: „Ključno pri tome jeste pogrešna procjena da se integritet zemlje može očuvati. Po mojem mišljenju, ne postoje više nikakvi politički uslovi da možemo očuvati integritet zemlje…

…Sloveniju ćemo najbolje kazniti ako odmah donesemo odluku o njezinom isključenju iz Jugoslavije. Treba odmah sazvati Skupštinu SFRJ; saopštiti odlukom Skupštine da se poštuje pravo slovenačkog naroda na samoopredjeljenje i otcepljenje, da Skupština Jugoslavija primi na znanje odluku Slovenije da postane samostalna i suverena država, da utvrdi novu granicu i da zatraži odmah hitne sednice svih republičkih skupština – da potvrde tu odluku.“

Događaju na sjednici Savjeta za zaštitu ustavnog poretka engleski novinari Lora Silber i Alan Litl dali su izuzetan značaj: „…Trećeg dana slovenačkog desetodnevnog rata, 30. juna, Srbija je konačno prestala da podržava nastojanja JNA da održi Jugoslaviju kao jedinstvenu državu. Na sednici Saveza za zaštitu ustavnog poretka, Borisav Jović je, u Miloševićevo ime, jugoslavenskim generalima izvukao tepih ispod nogu… Na sednici general Kadijević je obavestio prisutne da je Plan A (ograničena akcija za povraćaj graničnih prelaza) doživeo neuspeh. Predočio je dve preostale mogućnosti – povlačenje i time indirektno priznavanje slovenačke secesije ili, Plan B – sveobuhvatnu inverziju i gušenje slovenačke pobune. Na Kadijevićevo zaprepašćenje, Jović je stavio veto na Plan B.“

General Kadijević doveo se objektivno u najtežu moguću situaciju. Nespreman da se odluči na samostalan put Armije u razrješavanju jugoslavenske krize, kretao se, kako sve vrijeme tako i sada u odlučnim trenucima, na dva kolosijeka: pokušavao da se pokriva jednim – legitimističkim, da bi u datoj situaciji, kada ocijeni da je to moguće i realno, prešao na onaj drugi – samostalan armijski, za što je imao spreman plan. General Kadijević se ni ovaj put nije odlučio: operacija u Sloveniji je odložena, a 18. jula na sjednici Predsjedništva SFRJ donijeta je odluka o povlačenju JNA iz Slovenije.

Nastavlja se