Povezanost sa radničkom i seljačkom omladinom

Darko Suvin: Memoari jednog skojevca (10)

Dr Darko Suvin, profesor emeritus Univerziteta Mekgil (Kanada), rođen u Zagrebu, predavao je i na univerzitetima Zagreb i Masačusets i gostovao na brojnim drugima. Objavio 18 knjiga i preko 500 članaka o komparativnoj književnosti i dramaturgiji, teoriji kulture, utopizmu i naučnoj fantastici, te o političkoj epistemologiji; objavio je tri knjige poezije. Član je Kanadske akademije (RSC). Aktuelne knjige: „Gdje smo? Kuda idemo?“, Zagreb 2006, „Naučna fantastika, spoznaja, sloboda“, Novi Sad 2009. Odlomke iz njegovih „Memoara jednog skojevca“ koje objavljujemo ustupio je zagrebački časopis „Gordogan“.

Četvrto je bila lijepa protuklasna ideja „povezanosti s radničkom i seljačkom omladinom“ (što u gornjem dopisu R.O. fali, a inače mi se čini da je postepeno uvenula), konkretno akcije kao skupljanje knjiga za omladinu Splitskog brodogradilišta ili pretplate na omladinske novine za seosku omladinu. Stvarni su se dodiri dešavali samo na radnim akcijama saveznog „značaja“ (tj. ranga), moja supruga se recimo sjeća kako je u brigadi tuzlanskih srednjih škola bilo i mladih seljaka iz okolnih srpskih i muslimanskih brda kojima se to društvo jako sviđalo i zaštićavali bi slabije gimnazijalke.

Peto je k tome svako proljeće nakon 1946. došla agitacija za učlanjivanje u radnu brigadu, o čemu ću opširno kasnije. Skupljala se i oprema za nju, tä zemlja je bila razrušena od rata: sanitetski materijal, odjevni predmeti, fiskulturni rekviziti, knjige za brigadnu biblioteku (od čega je došao i moj Hamza Humo, hvala darovaocu!), itd. Svaki je brigadir sobom trebao ponesti ćebe, bocu i veš. Odlazilo se 27. juna, a oni koji su ostali trebalo je da rade u kružocima i obavezno na akcijama poput Savskog nasipa.

Metod je svugdje bilo „takmičenje“, uz proglašenje najboljih na rejonu a onda i višim razinama, prelazne zastavice, napisi u štampi, itd, dakle moralni pritisak i pohvale.

****

Rukovođen tada autoritativnom drugaricom Katicom i drugom Lešom, pisao sam dvotjedne izvještaje „o radu N.S.O.-a IV m. gimnazije“ po uputama gimnazijskog sekretarijata N.S.O.-a, gdje su mi dane statistike iz svih razreda. I opet slučajno, kao i uvijek u ovim uspomenama, sačuvala su se iz 1946. dva izvještaja, 17 – 29. IV i 29. IV – 15. V. Podijeljeni su na točke od po 1-3 rečenice, kurz und jezgrowisch, rekla bi moja mama, navodim skraćeno:

1) Politička situacija, praktički da li N.S.O. radi dobro ili ne; u drugom izvještaju stoji „Izbačeno [naime iz omladinske organizacije] 5 oml. iz Vb razreda zbog nediscipline i lošeg učenja“, na prvomajskoj paradi učestvovalo ih je 170, dakle četvrtina škole, „na fiskulturnoj paradi 160 drugova a na sletu 110“;

2) Radne akcije: „na slaganju drva na željeznici iza Kustošije bilo je oko 85 učesnika, radno učestvovanje je slabo uprkos agitacije“, a u drugom izvještaju stoji „u radnoj brigadi dali smo do sada 9730 r. sati“ (možda u jednom polugodištu?); 3) Srednja ocjena škole je 2,74 „te se polagano diže“; u drugom izvještaju „prema nepotpunim podacima (5 razreda [od 10]) 2,80“;

4) Zidnih novina bilo je 17 (13), s prosjekom od 4 književna i politička članka u svakom, a u svibnju je „upriličena izložba >Glasa 8a<, najboljeg u našoj školi (19 brojeva)“; bilo je prosječno 20 razrednih predavanja i 9 novih parola po hodnicima. Održana je priredba N.O. za Dan pobjede, „sa muzičkim tačkama, recitacijama i referatom gđe prof. Zuber; priredba nije bila na visini“ (Mara Zuber kasnije je radila za Školsku knjigu i dala povoljnu recenziju na prijedlog mog Uvoda u Brechta);

5) Redovni te izvanredni razredni sastanci održavali su se redovito. „Preko Uskrsa živo su radili kružoci iz matematike, engleskog, fizike, prirodopisa, literature i filozofije, postotak u njima popeo se na 65%. Kružoci za pionire dobro funkcioniraju.“

6) Fiskultura: redovno su se održavale nogometne utakmice za prvenstvo škole (bili smo kraj srednjoškolskog igrališta), šahovske utakmice a ponekad i stolni tenis.

7) Socijalna skrb: „na raspolaganju je 2000 din. soc. skrbi. Uplaćivanje iste, te članarine [N.O.] zanemareno je.“ U jednoj kasnijoj bilješci, valjda za neku diskusiju, stoji: „Većina vas uplaćuje tjedni dinar za soc. pomoć, a sada da vidite kuda idu ti novci… 1439 din priklopljeno je novcu profesorskog zbora /4192 din/, i u najkraćem roku će se upotrebiti za pomoć siromašnim drugovima. Osim toga preko Crvenog križa i od R.O.N.O.H. dobili smo odijela, tako da je do sada opskrbljeno 89 drugova“. Sakupljanje knjiga i pretplata za „Omladinski borac“ nastavlja se.

8) „Za vrijeme Uskrsa poduzet je izlet na Sljeme“. Drugi izvještaj: „Oko 30 omladinaca bilo je zaduženo za doček i sprovađanje delegata na III Kongres [gdje je USAOJ promijenio ime u Narodnu omladinu] 5. o.mj. bila je pionirska smotra.“

Nastavlja se