Uprkos trenutnom zatišju tokom Prvoga balkanskog rata, razmirice između Aleksandra, Pašića i Apisa su se produbile kad su posle ratnih uspeha na red došli mnogi spoljnopolitički i unutrašnjopolitički problemi.

Vladimir Dedijer: SARAJEVO 1914

Kapitalno delo vodećeg istoričara druge Jugoslavije Vladimira Dedijera „Sarajevo 1914“ premijerno je napisano na engleskom jeziku 1964. godine. Naredne godine objavljuje se izdanje ove knjige na srpskom jeziku. U proteklih pola veka ova knjiga je nezaobilazna u svim istraživanjima i novim studijama o 1914. godini. Prvi put posle 1978. godine izdavačka kuća „Obradović“ iz Beograda objavljuje reprint ove knjige. U dogovoru sa izdavačem Danas prenosi delove o odnosima unutar trougla Aleksandar Karađorđević – Nikola Pašić – Dragutin Dimitrijević Apis uoči i posle Sarajevskog atentata. Iz ovih delova Dedijerove studije može se sagledati uloga Srbije u ovom sudbonosnom događaju.

 

Bilo je tu i ličnih momenata, kao na primer i to kome pripisati plodove pobede, vojsci i njenim akcijama na bojištima, ili državnicima i njihovoj diplomatskoj i političkoj veštini. Tokom Prvoga balkanskog rata, Aleksandar je komandovao jednim armijskim korpusom, što je, nesumnjivo, još više povećalo njegove aspiracije da bude jedini faktor u vojsci.

Sukob između starih radikala i zaverenika oko Apisa zaoštrio se do krajnjih granica posle Prvoga balkanskog rata. Jedno od prvih pitanja oko kojeg su nastale razmirice bila je podela Makedonije s Bugarskom. Zaverenici su zastupali agresivno rešenje: ne čekati odluku ruskog cara o spornoj zoni, nego oružjem rešavati spor s Bugarima. Pijemont je 29. maja 1913. pisao: „Ako je rat jedino sredstvo da sprečimo Bugarima prelaz na ovu stranu Vardara, onda ga ne izbegavajmo. Fatalan, bratoubilački, on je ipak manje zlo nego što bi bilo popuštanje.“

Pukovnik Apis je smatrao da Pašić popušta Bugarima u pogledu sporne zone. To mišljenje podstaklo je i to što se znalo da je Pašić živeo kao politički emigrant u Bugarskoj posle timočke bune i da je bio veoma sklon da sluša savete iz Rusije. Pijemont je napadao Pašića da veruje Rusiji „kao Crnogorci svetom Vasiliju“. U broju od 15. marta 1913. list je pisao: „Neka se ne usuđuje srpska vlada da nam naredi da ostavimo ove krajeve, jer ne samo da je nećemo poslušati, već ćemo je kazniti za izdajstvo. A ako Bugari misle da nas odavde isteraju, neka pokušaju.“ Pijemont je otvoreno pretio i Pašiću, na primer u broju od 2. juna 1913: „Ako g. Pašić propusti i ovu priliku i ne proglasi blagovremeno ujedinjenje oslobođenih krajeva, neka dobro utuvi da mu ovog puta neće poći za rukom da odgovornost baci na druge, najmanje na Rusiju. Ako srpski narod i njegov Pijemont imaju budućnosti, on neće moći da izbegne pravednu kaznu.“

Što se tiče ovoga problema, Aleksandar je više bio na strani zaverenika nego na strani vlade. On je 11. juna dao izjavu bečkom listu Zeit da „on neće nikad stupiti na presto ako Srbija ustupi Bugarskoj ma i jednu stopu zemlje koju je srpska vojska osvojila“. Pijemont je davao podršku Aleksandru i u broju od 18. juna; u članku pod naslovom „Kuda nas vodi g. Pašić?“, rečeno je: „Aleksandar dolazi u Beograd i on zna da je sva vojska za odbranu i da On ne može i ne sme dozvoliti da jedna neodlučna vlada upropasti slavne tekovine Njegovih pobedonosnih pukova… Cela vojska vezuje još jedine nade za svog omiljenog i hrabrog Prestolonaslednika i nada se, da će On, sa svojom posluš nom vojskom, umeti da spase naše slavne tekovine u poslednjem trenutku.“

Dok je trajala ova polemika između vlade i zaverenika, bugarske trupe su iznenada krajem juna napale srpske položaje, čime je otpočeo Drugi balkanski rat, koji je doneo velike gubitke obema stranama. Neki od najboljih Apisovih saradnika poginuli su u ovim okršajima, među njima Ljuba Jovanović Čupa, predsednik organizacije Ujedinjenje ili smrt, Ilija Radivojević, a Milan Vasić, teško ranjen, ostavljen je na bojištu. Bugarski vojnici su ga dotukli bajonetima. Slobodan Jovanović smatra da su zaverenici upravo tada počeli da kuju planove o ubistvu Nikole Pašića.

Nastavlja se

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari