Jedinica za specijalne operacije (JSO) bila je zločinačka organizacija koja je ubijala ljude, a njena pobuna 2001. bila je uvod u destabilizaciju države i ubistvo premijera Zorana Đinđića, istakao je juče predsednik Liberalno-demokratske partije Čedomir Jovanović.

On je, svedočeći na suđenju osmorici pripadnika JSO za oružanu pobunu 2001, istakao da su iza pobune bili politički interesi, zahtevi za smenu ministra policije Dušana Mihajlovića, čelnika Državne bezbednosti, zatim održavanje na vodećem mestu bivšeg komandanta JSO Milorada Ulemeka, ali i kriminalno delovanje zemunskog klana. Takođe, kako se moglo čuti, pobuna nije imala patriotske razloge, poput hapšenja braće Banović i njihovog izručenja Haškom tribunalu.

– Nesporna je činjenica da je reč o pobuni, a ne o protestu, jer JSO nisu komandovali ljudi koji su formalno bili na njenom čelu. Ciljevi pobune bili su politički i oni nisu imali veze sa angažovanjem JSO – naglasio je Jovanović i dodao da nije zadovoljan epilogom suđenja, jer nisu ispitani neki od ključnih ljudi. Tu je najpre mislio na tadašnjeg predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunicu i njegove saradnike.

– Oni su se morali naći ovde pored mene. To što njih nema je poraz države. Pisane su sramne peticije kojom bi se uskratilo Koštuničino ispitivanje. Bežanje od suda je jasan dokaz krivice – rekao je Jovanović.

On je govorio i o zajedničkom odlasku u Kulu sa premijerom Đinđićem, gde se nalazio centar JSO. Na pitanje tužioca o tom sastanku sa organizatorima pobune, Jovanović je rekao da su ga oni, nakon dolaska u Kulu, razdvojili od premijera Đinđića, te da nije sniman samo njihov ulazak u štab nego i ceo razgovor. Jovanović je naveo da Đinđić tamo nije razgovarao sa tadašnjim komandantom JSO, nego sa penzionisanim komandantom Miloradom Ulemekom.

– Premijer nije pozvan u Kulu da bi se s njim dogovaralo, već je doveden da bi se javnost uverila da je on popustio i da je došao da moli da ostane na vlasti – rekao je Jovanović.

Inače, najveći deo unakrsnih pitanja optuženog Zvezdana Jovanovića upućenih Čedomiru Jovanoviću odnosio se na odluku o hapšenju braće Banović, koje je, navodno, bilo razlog za pobunu. Optuženi Jovanović je, takođe, insistirao na odgovoru na pitanje da li je Čedomir Jovanović bio koordinator između Vlade i ministarstava, posebno Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i na odgovoru da li je on ikada menjao odluke ministra Dušana Mihajlovića i generala Sretena Lukića.

– Jedina odluka koju sam promenio bila je ona u Kuli, kada sam pocepao ostavku Dušana Mihajlovića, rekavši da ga JSO nije ni izabrala za ministra policije, pa da njima neće ni podnositi ostavku – rekao je Čedomir Jovanović.

Prilikom odgovaranja na pitanja, Čedomir Jovanović je otkrio da je, nakon izbijanja pobune, išao u Šilerovu ulicu kako bi se našao sa Miloradom Ulemekom Legijom, ali da ga tamo nije našao. No, tamo se susreo sa vođom zemunskog klana Dušanom Spasojevićem. Kako je rekao, prvi put je u Šilerovu ulicu išao 5. oktobra 2001. godine.

Za danas je planiran nastavak suđenja, kada će optuženi nastaviti ispitivanje Čedomira Jovanovića, ali je planirano da se u sudnici pojavi i bivši ministar policije Dušan Mihajlović. Međutim, kako je rekao sudija, do sada je bilo problema oko uručenja poziva Mihajloviću, pa su iz tog razloga preduzete druge mere propisane zakonom.

Pitanja okrivljenih

Optuženi Zvezdan Jovanović iskoristio je pravo da ispituje svedoka, pa su se tako među pitanjima našla i ona o ubistvu Sredoja Šljukića Šljuke, odnosno da li je Čedomir Jovanović „naručio to ubistvo“. Takođe, lider LDP-a je upitan i da li je od Dušana Spasojevića dobio zlatni sat, ali i da li mu je Ljubiša Buha Čume omogućio da mu Predrag Ranković Peconi da 100.000 maraka. Čedomir Jovanović je negativno odgovorio na ova pitanja, tvrdeći da neka od njih govore o „ličnoj inteligenciji“ onog ko ih postavlja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari