Odmah pošto je usvojen Zakon o amnestiji, isti je postao argument u sudnici u Palati pravde. Naime, advokati navijača Crvene zvezde Ivana Bogdanova su se na ponovljenom suđenju zbog tuče na utakmici, pozvali na amnestiju, rekavši da bi njihov branjenik, da nije usvojena žalba odbrane, za pet dana izašao na slobodu. Formalno, tokom dva sata je, pred Prvim osnovnim sudom, održano ponovljeno suđenje Bogdanovu, a presuda je zakazana za utorak.

Bogdanov je uz pojačano obezbeđenje doveden u sud iz pritvora Okružnog zatvora u Beogradu, u kome se nalazi od 24. maja 2011, kada je proteran iz Italije zbog izazivanja nereda na fudbalskoj utakmici Italija-Srbija u Đenovi oktobra 2010. Taj boravak u pritvoru računa se kao vreme provedeno u zatvoru, kada i ako bude pravosnažno osuđen.

Bogdanova je veće kojim predsedava sutkinja Ivana Ramić osudilo na dve godine zatvora, zbog napada na policiju i učestvovanja u masovnoj tuči 2006. pre košarkaškog derbija Zvezde i Partizana. Apelacioni sud je uvažio žalbu advokata i vratio predmet na ponovno suđenje, zbog kontradiktornosti tokom postupka koje se odnose na sudsko-medicinsko veštačenje. Prema nalazu veštaka sudsko-medicinskog odbora iz Beograda, Bogdanov je zbog udarca koji je dobio u glavu pre kritičnog događaja, zadobio potres mozga i bio je smanjeno uračunljiv. Tužilaštvo, koga zastupa Siniša Zorić, zatražilo je drugo veštačenje, koji su dali veštaci Medicinskog fakulteta iz Novog Sada. Po ovom drugom veštačenju, koje je juče ponovila Gordana Mišić Pavkov, Bogdanov je bio smanjeno uračunljiv, ali ne bitno.

– Povreda glave koju je zadobio Bogdanov bi kod svakog čoveka izazvala konfuziju svesti, ali je nivo njegovog afektivnog stresa, odnosno osećanja straha, besa i ljutnje, bio niži nego kod drugih ljudi. Jer, optuženi je kao navijač već bio u sličnim situacijama. Zato je njegova veza sa realnošću bila sužena, ali ne i ukinuta – rekla je Mišić, na šta su advokati insistirali da se istaknu „slične situacije“ iz Bogdanovljeve biografije. Veštakinja je odgovorila da je Bogdanov već prekršajno bio kažnjavan zbog krađe zastave 5. oktobra, te da je kod njega nađeno dva grama marihuane za ličnu upotrebu i navijačka baklja u džepu, kao i da je vodio psa u šetnju bez povoca.

Tužilac i advokati Bogdanova Saša Milovanović i Nebojša Goverarica ostali su pri istim završnim rečima, datim u prvom procesu u februaru ove godine, s tim što je odbrana zahtevala oslobađanje i puštanje iz pritvora i zbog Zakona o amnestiji. Ivan Bogdanov je postao poznat široj javnosti kao vinovnik nereda u Đenovi, kada je zbog incidenata koji je izazvao izlaskom na teren, međunarodna utakmica prekinuta. Kazna zatvora u Italiji zamenjena mu je proterivanjem iz zemalja EU.

Dok izlazak na slobodu Bogdanova zavisi od odluke u utorak, pod amnestiju će uskoro potpasti i nekolicina javnosti poznatih osuđenika. Reč je o Miladinu Kovačeviću, koji je nagodbom sa tužilaštvom osuđen na kaznu od 27 meseci zatvora, zbog prebijanja američkog studenta Brajana Stajnhauera u Bostonu. Kovačević je trebalo da odsluži kaznu u januaru iduće godine, mada su njegovi advokati podnosili molbe sudu za raniji otpust i žalili se da ima loš tretman u zatvoru u Sremskoj Mitrovici. Kako podleže amnestiji kazne za četvrtinu, Kovačević ovih dana treba da izađe na slobodu.

Drugi poznat slučaj je navijač Zvezde Uroš Mišić, koji je osuđen na pet i po godina, zbog napada bakljom na pripadnika policije u civilu 2. decembra 2007. na fudbalskoj utakmici Zvezda-Hajduk. On je kaznu trebalo da odsluži u junu iduće godine, mada je grupa koja ga podržava, na jednom od profila na Fejsbuku navela kao datum „oslobođenja“ 13. januar, i njemu bi kazna trebalo da istakne ovih dana.

Kada je reč o drugim slučajevima pominjanim u javnosti, Sreten Jocić, zvani Joca Amsterdam, neće se naći na slobodi još narednih 11 godina. Iako bi mu se pravosnažna kazna od 15 godina zatvora zbog podstrekavanja na ubistvo Gorana Marjanovića 1995. godine umanjila za četvrtinu, Jocić je u pritvoru, koji mu se uračunava u kaznu, bio tek dva meseca (nakon izručenja Srbiji iz Bugarske 2006. posle čega je uz jemstvo od 300.000 evra pušten da se brani sa slobode). Prema tome, ima da odsluži još 14 godina i deset meseci. Primenom amnestije, on u zatvoru ostaje još 11 godina i mesec dana. Pritvor u kome se nalazi od 27. aprila 2009. određen mu je zbog sumnje da je organizovao ubistvo hrvatskog novinara Ive Pukanića i njegovog saradnika Nike Franića, ne uračunava mu se u pravosnažnu zatvorsku kaznu od 15 godina.

Kada je reč o Andriji Draškoviću, koji je osuđen na kaznu zatvora od devet godina zbog ubistva Zorana Plećića 2000. godine, on je u pritvoru koji mu se uračunava u kaznu proveo pet i po godina i sada se nalazi na izdržavanju kazne. Uz primenu amnestije mogao bi da se nađe na slobodi naredne godine u oktobru. Osuđeni za učešće u „slučaju Brisa Tatona“ na zatvorske kazne od četiri do 15 godina zatvora iz zatvora će izaći kada se za to steknu uslovi, odnosno kad izdrže tri četvrtine kazne na koju su osuđeni.

Procedura za amnestiju

Svi detalji procedure vezani za amnestiju, kako nezvanično saznaje Danas, još se utvrđuju i biće konkretizovani do formalnog stupanja Zakona na snagu, odnosno objave u Službenom glasniku. Prema nezvaničnim saznanjima, upravnici svih zatvora u Srbiji imaće rok od nekoliko dana da sudovima dostave spiskove kažnjenika koji formalno potpadaju pod zakonske uslove. Sudovi donose konačne odluke, imajući u vidu da li su svi uslovi zadovoljeni u konkretnom slučaju, kao na primer, da se protiv predloženog za amnestiju ne vodi još neki proces. Na odluku se u roku od tri dana može podneti žalba.

Antonijević: Loša poruka društvu

– Nije dobro da se šalje takva poruka – da vi koji ste počinili najteža krivična dela imate mogućnost da budete pušteni, posebno što se i ovako blaga kaznena politika na ovaj način izuzetno menja, rekao je Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava. Prema njegovim rečima, Ministarstvo pravde ostalo je dužno da precizira koliko će počinioca teških krivičnih dela biti pušteno i da li će oni biti uključeni u proces resocijalizacije. On je kazao da Ministarstvo pravde nije pokazalo da je postajala neka koordinirana akcija šta će se dešavati sa onima koji će biti pušteni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari