Da li će se afera Agrobanka razrešiti tako što će Srbija dobiti „svog Ivu Sanadera“, odnosno sudski proces za korupciju protiv najvišeg državnog funkcionera, nemoguće je reći u ovom trenutku. Zasad je sličnost u tome što priča kreće od poslovanja jedne banke – u hrvatskom slučaju bila je to austrijska istraga poslovanja Hipo banke. Dok se u medijima najavljuju masovna hapšenja, navodno čak 30 osoba, te spektakularna odazivanja istrazi najviših zvaničnika (navodno biće saslušan kao građanin i bivši premijer Mirko Cvetković) dotle odbrana uhapšenih čelnika Agrobanke insistira na čisto političkoj pozadini, zasnovanoj na revanšizmu i odlukama nove vlasti.

– Moj branjenik dao je iskaz i u Službi za borbu protiv organizovanog kriminala i u Tužilaštvu za organizovani kriminal, pošto je, kao što znamo, reč o tužilačkoj istrazi uvedenoj novim Zakonom o krivičnom postupku. U potpunosti je negirao optužbe, a suština njegovog iskaza sastoji se u objašnjavanju kako je Agrobanka pokušala da servisira posrnulu poljoprivredu i uništenu privredu – kaže za Danas advokat Nikola Nikolić, koji u istražnom postupku brani Slavoljuba Korićanca. Reč je o zameniku bivšeg predsednika Izvršnog odbora banke Dušana Antonića.

Sem pomenute dvojice uhapšena su još trojica funkcionera banke, kao i četvorica predstavnika privatnih firmi, od kojih je jedan Antonićev sin Milan. Zasad se sumnjiče za nenaplative kredite od oko četiri miliona evra, dok dubioza Agrobanke, o kojoj se priča već mesecima, iznosi oko 290 miliona evra.

– Uložio sam žalbu na odluku Specijalnog suda da moj branjenik ostane u pritvoru, pošto nema osnova za to. Prvi osnov je mogućnost da se ponovi delo, što je nemoguće, ta banka više ne postoji. Drugi je mogućnost uticaja na svedoke, a ovde je reč o privrednom kriminalu koji se ne dokazuje iskazima svedoka nego dokumentacijom. I treći osnov je uznemiravanje javnosti, što ovde nije slučaj. Ovde je javnost uznemirena izjavama pojedinih „situacionih“ članova Vlade koji su „programirali“ da se ovaj slučaj u javnosti prikazuje na način na koji se to čini – smatra advokat Nikolić.

On navodi da je Agrobanka bila „u plusu 500 miliona evra, a u dubiozi 93 miliona“ i dodaje da ne zna „da li je reč o pokušaju da se uništi još jedna domaća banka, kao što je to Mlađan Dinkić prethodno već učinio sa četiri domaće banke“.

S druge strane, dan nakon hapšenja Antonića, ministar finansija i privrede Mlađan Dinkić izjavio je da je „nemoguće“ da Narodna banka Srbije nije znala za zloupotrebe i gubitke u Agrobanci, te naveo da treba ispitati šta su i kada prethodni guverner Dejan Šoškić i nadležna viceguvernerka Mira Erić Jović govorili vladi o njenom poslovanju.

Dinkić je tada podsetio da je prethodna vlada samo „upumpala“ 100 miliona evra u Novu Agrobanku, proglasivši stečaj Agrobanke, da jedan deo malih akcionara banke zbog toga tuži državu, te da je nastao „opšti galimatijas“.

Dnevni list Danas zatražio je početkom juna od NBS odgovor na pitanje da li je centralna banka pokrenula bilo kakav postupak za utvrđivanje disciplinske, materijalne ili krivične odgovornosti zbog nesavesnog poslovanja Agrobanke. Isto pitanje Danas je uputio Vladi i Ministarstvu finansija Srbije, od kojih tada nije dobio nikakav odgovor. Iz NBS je stigao odgovor da su nadležni organi blagovremeno obavešteni, ali bez navođenja drugih detalja. Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević potvrdio je prekjuče da je krivična prijava delom zasnovana na izveštaju NBS. On je takođe najavio nastavak istrage, kao i to da će biti saslušani svi koji imaju saznanja o dešavanjima u Agrobanci.

Akcionari

„Nova Vlada Srbije ima istorijsku priliku da u narednom periodu svojim delovanjem demantuje nepouzdanost i rizičnost ulaganja u Srbiji“, navodi se u saopštenju akcionara Agrobanke iz EU koje zastupa Aleš Škoberne, izvršni direktor Kvest investmenta. U ovom saopštenju, u medijima objavljenom 30. jula, navodi se da su akcionari povećali kapital Agrobanke kroz tri dokapitalizacije u ukupnoj vrednosti oko 130 miliona evra. Na dokapitalizaciju akcionari su odlučili poznavajući Sporazum o zaštiti stranih ulaganja, koji predstavlja pravni okvir za sva investiranja na tržište Srbije. Nedelju dana ranije, akcionari iz EU izrazili su očekivanje da će nova Vlada Srbije, privržena EU integracijama, poštovati pravo privatne svojine, i kroz primer Nove Agrobanke, u koju su preneta „zdrava sredstva“ stare istoimene banke.

Članovi UO i povezanost

Prema dokumentu objavljenom 15. novembra 2011. godine, članovi Upravnog odbora Agrobanke bili su: Rajko Latinović (predsednik), Aleksandar Ilić (zamenik), Vera Mihatovič iz Ljubljane, dr Danilo Šuković, profesor dr Mirko Vasiljević, Goran Mrdaković i Srđan Mihajlović. Prema istom dokumentu, predsednik Izvršnog odbora bio je Dušan Antonić, a njegov zamenik Slavoljub Korićanac. Prema dokumentu objavljenom u avgustu 2011. godine, članovi Izvršnog odbora Agrobanke bili su i: Branislav Pešić, Bojan Zarić i Bojan Simonović. Do septembra član 2011. član UO bio je Zvonimir Nikezić, osnivač konsultantske kuće Ces Mekon, a nešto ranije članstvo u ovom telu je napustio i Marko Backović, dekan Ekonomskog fakulteta. S obzirom da je bivši premijer i ministar finansija Mirko Cvetković nekad bio konsultant za Ces Mekon, kao i da je Nikezićev sin Dušan bio državni sekretar u Ministarstvu finansija, mediji spekulišu naveliko o mogućnosti da istraga ide u tom pravcu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari