Kratka biografija jednog engleskog slikara i zlatara iz 16. veka Nikolasa Hilijarda, koju je prošlog četvrtka na mađarskoj Vikipediji zabeležio korisnik Pataki Marta, desetmilioniti je članak Vikipedije, prenela je srpska redakcija jednog od najvećih svetskih projekata na internetu.

Kratka biografija jednog engleskog slikara i zlatara iz 16. veka Nikolasa Hilijarda, koju je prošlog četvrtka na mađarskoj Vikipediji zabeležio korisnik Pataki Marta, desetmilioniti je članak Vikipedije, prenela je srpska redakcija jednog od najvećih svetskih projekata na internetu. „Vikipedija sada pruža članke na više od 250 jezika, s tim što engleska ima najveći broj članaka, za kojom slede nemačka, francuska, poljska, japanska, italijanska, holandska, portugalska, španska i švedska Vikipedija. Projekat takođe doživljava veoma brz razvoj u mnogim mladim Vikipedijama kao što su Marati, Tagalog i kantonska“, ističe se u saopštenju. Krajem prošle godine nemački časopis Štern objavio je, na osnovu nezavisne studije 50 članaka, da je nemačka Vikipedija tačnija, kompletnija i ažurnija nego poznata štampana enciklopedija Brokhaus. U aprilu 2007, jedno istraživanje Hewlett Packard Information Dynamics Laboratory-a je ustanovilo da su najbolji članci na engleskoj Vikipediji oni koje najveći broj ljudi najčešće menja. Zaključak je bio da veza između kvaliteta članaka i broja izmena potvrđuje status Vikipedije kao rezultat uspešnog saradničkog napora. Slična istraživanja po celom svetu i dalje govore o sve većoj tačnosti i kvalitetu Vikipedije, besplatne enciklopedije koju piše, dopunjava i održava globalna zajednica koju čine hiljade dobrovoljaca, podseća se u saopštenju srpske redakcije Vikipedije. Vikipedija je projekat Zadužbine Vikimedija, neprofitne nevladine organizacije bazirane u San Francisku, Kalifornija.
Glumac Predrag Ejdus ovogodišnji je dobitnik nagrade za životno delo na „Nušićevim danima“ u Smederevu, saopštio je u utorak predsednik žirija Zoran Jovanović. „Bez veštačkog patetičnog poređenja s glumcima raznih vremena Predrag Ejdus se otrže i od poređenja s kolegama današnjice“, rekao je Jovanović. Žiri je u obrazloženju naveo da je Ejdus „od onih mudrih modernih glumaca koji ne osvajaju na prečac, ne grabe gledaoca za grlo, ali kada se zavesa spusti, ostaje užareno sećanje da je njegova rola izvajana u svim zadatim oblicima i živopisnim nijansama“. Prvi dobitnik nagrade za životno delo u Smederevu bio je glumac Mija Aleksić 1990. godine. Nagrada će Predragu Ejdusu biti uručena 24. aprila u Smederevu, u okviru manifestacije „Nušićevi dani“.
Profesionalni ansambl Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu, Camerata Serbica, posle niza uspešnih koncerata u zemlji i inostranstvu sa solistima od kojih su neki najveći umetnici današnjeg doba (Pavaroti, Aškenazi, Lipovšek, Paji, Marin…), pozvan je da gostuje u Austriji gde će na dva koncerta predstaviti stvaralaštvo pre svega srpskih kompozitora. Dosad nezampaćen uspeh naše savremene stvaralačke scene ostvariće se 5. i 6. aprila, kada će na koncertima u Gracu (Mineritensaal) i Beču (Grosser Festsaal des Palais Eschenbach) publika čuti dela tri srpska kompozitora: Dejana Despića, Milana Mihajlovića i Ante Grgina. Koncerti će biti održani u organizaciji Europaiches Muzikzentrum Wien, u saradnji sa američkom agencijom IMCA. Projekat podržavaju gradovi Beč i Grad, Ministarstvo kulture Republike Srbije, Ambasada Srbije u Beču, Ambasada SAD u Beču i drugi. Početak turneje obeležiće koncert u dvorani Kolarčeve zadužbine, večeras od 20 sati, najavljeno je iz FMU. Dirigent je Zvonimir Hačko, kao solisti nastupaju Sandra Belić – violončelo, Dejan Mlađenović – viola, Ante Grgin – klarinet.
Oktobarski salon u Beogradu biće predstavljen prvi put na Berlinskom bijenalu, a osim kratkog filma o toj međunarodnoj izložbi savremene umetnosti i prezentacije loga prethodnih izložbi, biće najavljen i program 49. salona, čija je umetnička direktorka ove godine istoričarka umetnosti Bojana Pejić iz Beograda, koja živi i radi u Berlinu. To je prvo predstavljanje Oktobarskog salona u inostranstvu, u okviru otvaranja petog Berlinskog bijenala, saopštio je Kulturni centar Beograda (KCB), organizator Salona, koji će biti otvoren od 26. septembra do 9. novembra u nekoliko prostora, pod nazivom „Umetnik – građanin / Umetnica – građanka“. Prezentacija 49. oktobarskog salona u Berlinu biće održana 5. aprila u Zelenoj sobi Clarchens Ballhausa, a govoriće direktorka KCB-a Danica Jovović Prodanović, Bojana Pejić i nemački kustos Rene Blok, umetnički direktor Oktobarskog salona 2006. godine, kao i članica Gradskog veća Dragana Zeljković, predsednica odbora Oktobarskog salona.
Jugoslovenska kinoteka nedavno je, zahvaljujući donaciji Vlade Japana i angažovanju japanske ambasade u Srbiji, dobila najmoderniji montažni sto marke KEM, a povodom svečanog puštanja u rad tog stola, Arhiv Kinoteke posetiće 4. aprila ambasador Tadaši Nagai i ministar kulture Srbije Vojislav Brajović, dok će 5. aprila u Muzeju Kinoteke biti prikazana dva klasična ostvarenja japanske kinematografije – „Čovek sa rikšom“ (1958) Hirošija Inagakija i „Sanđuro“ Akire Kurosave iz 1962, oba sa fascinantnim Toširom Mifuneom u glavnoj ulozi. Kinoteka je izrazila nadu da će to biti odlično finale značajnog trenutka, kojim je „kulturna saradnja dve zemlje unapređena, s mogućnošću i nagoveštajem novih projekata u budućnosti“. Montažnim stolom i skorim pristizanjem i postavljanjem najmodernijih skenera i lasera za digitalnu restauraciju filma, koji su donacija Evropske agencije za rekonstrukciju, Jugoslovenska kinoteka postaće regionalni centar za restauraciju i konzervaciju filmske trake, čime će se ispuniti snovi generacija arhivista da filmovi budu čuvani i sačuvani izradom novih kopija približno istim kao original.
Proslavljeni francuski DJ i producent Loren Garnie, jedan od najznačajnijih svetskih stvaralaca elektronske muzike, nastupiće 11. jula na Dens areni Exit festivala, kada i popularni DJ i producent iz Montreala Tiga, saopšteno je iz festivalske uprave. Inače, novosadski Exit, najbolji prošlogodišnji nebritanski festival po oceni organizacije Festival Awards, preporučuje Trenchtown kao muzički događaj koji se ove godine ne sme propustiti. Reč je o prvom muzičkom događaju koji će imati „pečat“ Exit Recommended. Osmi regionalni Trenchtown festival biće održan od 1. do 3. maja u lepom prirodnom okruženju nadomak Palića (Etnokamp u Horgoškoj šumi). Na tri festivalske bine (Glavna, Terassa i Reggae), nastupiće, između ostalih, Disciplin A Kitschme, Let 3, Marčelo & Shock Orchestra, Sky Wikluh, Dogo Argentino (Hrvatska), Hornsman Coyote… kao i didžejevi MKDSL, Rahmanee, Flip, Dee Face, Noise, Car Z i A.P. Prateći program biće sastavljen od filmskih projekcija, promocija knjiga, pozorišnih predstava i edukativno-kreativnih radionica. U okviru festivalskog prostora, koji je kompletno ograđen, nalazi se kamp kapaciteta 500 mesta i parking za posetioce koji može da primi 600 automobila + 100 za goste i medije. Posetioci koji kupe komplet ulaznica za sva tri dana festivala, imaju besplatno mesto u kampu (kao i parking). Cena jednodnevne ulaznice je 440, a komplet staje 1.100 dinara.
Beogradski „Pan teatar“ 4. aprila slavi desetogodišnjicu postojanja, koja će biti obeležena večernjom predstavom „Vratite mi moje koze“ (u 20:30), po tekstu Rade Urošević a u izvođenju Ljiljane Stjepanović. Drugi deo proslave godišnjice je rezervisan za najmlađu publiku, 6. aprila u 12 sati, kada će na sceni Pan teatra biti izvedena dečija predstava „Baš je fora Kinder škola“. Ulaz će biti besplatan, a mališane će sponzor pozorišta (Kinder Surprise) obradovati prigodnim poklonima i slatkim posluženjem. Malo pozorište „Pan teatar“ osnovano je 4. aprila 1998. godine na sceni u Bulevaru kralja Aleksandra 298. U početku, „Pan teatar“ je svoj repertoar bazirao samo na dečijoj sceni. Ciljna grupa dečijih predstava su deca od tri do dvanaest godina starosti. Svake pozorišne sezone (septembar – jun) na sceni pozorišta se odigraju tri do četiri dečije premijere. U ovom momentu se na sceni Pan teatra igra 28 različitih naslova dečijih predstava. Stalna večernja scena otvorena je 2. juna 2006.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari