Mobilna telefonija u Srbiji, kao i mnoge druge privredne grane, razvija se sporije nego što bi objektivno mogla. Nedavno objavljena studija kompanije Diloit urađena za potrebe Telenora pokazala je da brži razvoj mobilnih komunikacija ometa sporost države u rešavanju nekih od ključnih problema s kojima se suočavaju operateri.

Mobilna telefonija u Srbiji, kao i mnoge druge privredne grane, razvija se sporije nego što bi objektivno mogla. Nedavno objavljena studija kompanije Diloit urađena za potrebe Telenora pokazala je da brži razvoj mobilnih komunikacija ometa sporost države u rešavanju nekih od ključnih problema s kojima se suočavaju operateri. Samo za izgradnju jedne bazne stanice potrebno je bar osam meseci za pribavljanje svih dozvola. Osim toga, jedini operater fiksne telefonije, koji je u državnom vlasništvu, operaterima mobilne telefonije skupo naplaćuje korišćenje infrastrukture, a jeftino telefoniranje fiksnim telefonom ne motiviše građane i kompanije da u većoj meri isprobaju prednosti mobilnih telefona. Takođe, studija pokazuje da je nelegalni uvoz mobilnih telefona i dalje mnogo veći od legalnog. Kristofer Laska, direktor korporativnog razvoja Telenora, u intervjuu za Danas kaže da je uprkos tome ova kompanija zadovoljna rezultatima postignutim na srpskom tržištu, koje je, prema njegovoj oceni, jer nudi iskusne rivale.

Rizik kao izazov

Nedavno ste izjavili da Telenor ostaje u Srbiji uprkos političkoj situaciji. Šta je potrebno da se dogodi da biste rekli „Dosta je bilo, odlazimo odavde“?

– Imamo mnogo strpljenja i umemo da ostanemo u bilo kojoj situaciji. Potrebno je, dakle, da se mnogo toga dogodi da bi Telenor odlučio da ode. Pomenuću primer Rusije gde su tokom devedesetih godina zbog ekonomske krize i političkog rizika mnoge strane kompanije napustile zemlju. Telenor je ostao kao jedan od retkih stranih investitora. Bez obzira na to da li je reč o Rusiji, Pakistanu ili Srbiji, navikli smo da radimo i u teškim prilikama.

U četvrtom kvartalu prošle godine privukli ste 35.000 korisnika manje u odnosu na treći kvartal (118.000). Da li Vas to zabrinjava?

Domaći zadatak

Ako potencijalni norveški investitori vide, s jedne strane, Telenorovu investiciju u Srbiji tešku 1,5 milijardi evra a, s druge, burne događaje na srpskoj političkoj sceni, kako će reagovati?

– Mislim da će pratiti i analizirati situaciju. Oni su imali priliku da se upoznaju sa godišnjim izveštajem Telenora sa rezultatima poslovanja u Srbiji. Vrednost Telenorovih akcija nije pogođena jer imamo uravnotežen portfolio s obzirom na to da radimo i na razvijenim tržištima i na tržištima u razvoju. Ne možemo za druge da procenjujemo rizik. Onima koji nas pitaju za savet govorimo da pre dolaska dobro urade svoj domaći zadatak, kao što smo to i mi uradili.

– Pokrivenost tržišta dostigla je veoma visok nivo i mislim da zato naši rezultati variraju, ali ako pogledate rezultate naših rivala uočićete sličan trend. Znali smo da će tržište početi da „usporava“, što se i dogodilo. Tržište u Srbiji, kao i neka druga na kojima poslujemo, sazreva i ulazi fazu kada je cilj zadržati svoje korisnike i privući korisnike drugih operatera.
Trka s konkurencijom n Kada uložite napor u kreiranje novih paketa i potom vidite da konkurencija posle samo par nedelja ponudi nešto slično po nešto nižoj ceni kako se osećate?
– To je dobro pitanje. S jedne strane, to znači da je Telenor inovator na tržištu, s druge strane – šta možemo da učinimo? Treba podsetiti da nije nelegalno kopirati usluge i cene, koje nisu zaštićena intelektualna svojina, i upravo na taj način funkcioniše konkurencija. Od toga najviše profitiraju krajnji korisnici, ali se nadamo da ćemo i mi imati korist.
Sudeći prema rezultatima istraživanja analitičara Diloita postoji nekoliko velikih prepreka koje koče razvoj operatera. Mislite li da je srpska vlada spremna da preduzme korake kako bi te prepreke bile što pre otklonjene?
– To je ono čemu se zaista nadam. Videli smo neke pozitivne znake u tom pravcu pogotovo od strane Ministarstva finansija koje je uklonilo neke barijere u vezi sa uvozom mobilnih telefona. Nadamo se da će doći do daljeg smanjivanja poreza, ne samo na telefone već i na kompjutere. U trenutku kada ćemo morati više da radimo na Internetu to će otvoriti druge poslovne izazove. Malo ljudi u Srbiji ima računar pa je utoliko pre važno obezbediti uslove za veće korišćenje kompjutera. Širokopojasne konekcije biće sve jeftinije, ali da bi postigle veće brzine, moramo brže i u jednostavnijoj proceduri da dolazimo do dozvola za gradnju. Imao sam nekoliko konstruktivnih razgovora i u vezi s tim dobio sam odgovor da Vlada radi na rešavanju tog problema.
Da li ste razgovarali sa Telekomom o cenama?
– Naravno. Naša obaveza je da pregovaramo o povoljnijim cenama za korišćenje infrastrukture. Te cene ne reguliše tržište i operaterima ostaje da na njih pristanu, ali ako ne pristanu, uslovi na tržištu se neće promeniti. Uspeli smo da promenimo te uslove nekoliko puta od kad smo ušli na srpsko tržište.
Prošlog septembra posetila Vas je ministarka za telekomunikacije Aleksandra Smiljanić i tom prilikom razgovarali ste o problemima s kojima se suočava Telenor. Da li je od tada bilo nekih pomaka u njihovom rešavanju?
– Još nismo videli promene, ali ta poseta nije bila tako davno. Preneli smo iskustva Telenora na drugim tržištima i smatramo da su konkurencija i liberalizacija tržišta dobra stvar. Nadamo se da ćemo uskoro imati prilike da vidimo akcioni plan za rešavanje tih problema, ali ne bi bilo korektno da prenosim šta nam je ministarka tada rekla.
Studija Diloita pokazuje da je više mobilnih telefona na tržište Srbije ušlo paralelnim kanalima nego legalnim putem. Kako to komentarišete?
– To je jedan od razloga zašto smatramo da je potrebno da se obrati pažnja na uvozne takse za telefone. Time bi se smanjila prednost koju ima crno tržište, a i građani bi imali više koristi od kupovine legalnog telefona. Na kratke staze Telenor od toga ne trpi previše štete, ali su posledice po ekonomiju veće. Ako pogledate ponude sva tri operatera, uočićete da su telefoni koje nude snažno subvencionisani, a najviše koristi od toga imaju prodavci telefona.
Lista prioriteta n Kako biste opisali odnose Telenora sa Republičkom agencijom za telekomunikacije i Ministarstvom. Da li te institucije dovoljno brzo rade na liberalizaciji tržišta?
– Imamo dobre odnose, spremni su da čuju kakvo je naše iskustvo, a već počinju da se realizuju konkretni planovi. Dobili smo uveravanja u vezi spremnosti da će biti promenjene procedure za dobijanje dozvola za izgradnju baznih stanica što nije samo izazov za Telenor već i za ostale operatere. Procedure u Evropi su znatno jednostavnije jer se primenjuje koncept van stop šopa gde se dozvola dobija na brži i jednostavniji način. Važno je utvrditi prioritete. Ovde, recimo, ne postoji ni obaveza registracije pripejd korisnika, bez čega operateri nemaju prave podatke o korisniku, a u Srbiji je broj pripejd korisnika znatno veći od broja postpejd korisnika. Registracija je važna i za uvođenje prenosivosti brojeva, koja postoji na mnogim tržištima na kojima Telenor posluje i koja će doći i na ovo tržište. Ovo je važno za budućnost, mada nije na listi deset najvažnijih regulatornih problema u Srbiji.
Šta su, prema Vašoj oceni, prioriteti u rešavanju problema?
– Za Telenor je najvažnije da se najpre smanje troškovi korišćenja infrastrukturnih kapaciteta. To može da se uradi ili regulacijom cena jedinog operatera fiksne telefonije ili stvaranjem konkurencije, recimo, kreiranjem poslovnog modela za, primera radi, EPS ili nekog alternativnog provajdera kako da iskoristi optičku mrežu. Druga važna stvar je da se obezbede uslovi za bržu izgradnju mreže za sve operatere. Mislim da zbog toga skoro neće biti dobrih ponuda Interneta putem telefona. Kada budemo imali jeftiniju infrastrukturu i izgradimo 3G mrežu kako smo planirali, građani mogu da očekuju bolju ponudu. Ali, do tada će proteći dosta vremena.
U studiji se navodi da u Srbiji ima 6,5 miliona korisnika mobilne telefonije. Telenor je prijavio da ima 2,9 miliona korisnika, VIP više od pola miliona, a MTS tvrdi da ima oko pet miliona korisnika. Očigledno je da neko ne govori istinu. Da li to znači da naše tržište nije dovoljno transparentno?
– To je tačna tvrdnja. Neću reći šta drugi rade, ali mi, kao i većina operatera u svetu, prijavljujemo broj aktivnih korisnika prema GSMA standardima. Za pripejd to znači da svaka tri meseca prijavljujemo broj onih korisnika koji u tom periodu aktivno koristili naše usluge. Ministarki Smiljanić sam rekao da je bitno da za sve operatere važe isti standardi. U ovom trenutku to nije slučaj što je i prilično očigledno. sti standardi prijavljivanja broja korisnika moraju da postoje, a ovo je jedno od retkih tržišta gde Telenor posluje, a gde tih standarda nema, i to je izazov za kompanije čijim se akcijama trguje na berzi, poput naše.
Nakon što ste videli nerede na ulicama Beograda, da li nameravate da u 2008. godini uložite sve što ste već planirali ili ćete ograničiti taj iznos samo na najneophodnije investicije?
– Nismo menjali poslovni plan. Bio sam u Pakistanu kada je bilo nereda i kada su mnoge naše prodavnice gorele. U Beogradu nismo imali štetu i ne planiramo da bilo šta menjamo u planu investiranja.
Kakvi su planovi Telenora u vezi sa poslovanjem na Kosovu gde takođe imate korisnike? Proglašenje nezavisnosti moglo bi negativno da se odrazi na Telenor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari