Lepotica čista i topla kao majčina suza, prelepa poput majskog dana, zamišljena kao naručena slika grada, Narodna biblioteka „Desanka Maksimović“ će svoje vekovno trajanje neizostavno nastaviti da beleži od vremena pre i posle 1. aprila 2008. U danu šale, Vlasotinčanima, posebno ljubiteljima starina i dobrih knjiga, nije bilo do smeha.

Lepotica čista i topla kao majčina suza, prelepa poput majskog dana, zamišljena kao naručena slika grada, Narodna biblioteka „Desanka Maksimović“ će svoje vekovno trajanje neizostavno nastaviti da beleži od vremena pre i posle 1. aprila 2008. U danu šale, Vlasotinčanima, posebno ljubiteljima starina i dobrih knjiga, nije bilo do smeha.
Slika biblioteke pre požara je zabeležena istorija jednog doba u dva doba i dva veka.
Narodna biblioteka „Desanka Maksimović“ – nazvana po našoj najvećoj pesnikinji – pamti vreme koje je na licima ovdašnjih gorštaka ispisivalo samo tugu, ali i doba kada se beležilo narodno buntovništvo koje nije priznavalo vekovnu tursku vlast, pa ovde – i to je za priču o herojstvu jednog naroda – nikada nije bilo Turaka! Tek poneki karavan se katkad pojavljivao i onda kretao dalje, mnogo dalje od vlasotinačke pitomine. To je suvoparni podatak za istoričare, ali to je i povod za novu priču o zanimljivoj istoriji ovog naroda.
Zašto su Vlasotinčani 1. aprila, orobljeni nevericom, suznih očiju, priskakali da pomognu vatrogascima? Nije to što su humani i vredni – iako se odgovor i u tome krije – nego su hteli, iako svesni svoje nemoći – da zaustave vatrenu neman, da sačuvaju makar deo svoje prelepe biblioteke i da, takođe koliko budu mogli, zaštite veliko, gotovo neprocenjivo blago zapisano u oko 40.000 knjiga, koliko je smešteno po policama jedne od najlepših biblioteka u unutrašnjosti Srbije.
Zgrada Narodne biblioteke „Desanka Maksimović“ – lepo je uočila kustos Zavičajnog muzeja u Vlasotincu, istoričar umetnosti Danica Valčić, autorka knjige „Graditeljsko nasleđe Vlasotinca“ i najbolji znalac neimarskog zanosa Vlasotinčana – reprezentativna varoška kuća podignuta 1850. u orijentalno-balkanskom stilu s karakteristikama narodne arhitekture. Bila je vlasništvo čuvenog vlasotinačkog trgovca Stojana Stoilkovića, aktivnog učesnika u svim ustanicima protiv Turaka i po njemu je poznati u varoši kao „Gigina kuća“.
Biblioteka se nalazi u centru varoši, gotovo u neposrednom dodiru sa zgradom SO i ima podrum u nivou prizemlja i sprat. Podrum je sagrađen od lomljenog kamena, a sprat je u bondručkoj konstrukciji. Osnova objekta je četvorougaona, a krov četvorovodan sa isturenom strehom i pokriven ćeramidom. Na severnoj, spoljašnjoj strani kuće nalazi se trem sa konstrukcijom na stubovima koji je povezan s ulazom u podrum. Podrum je, pak, jedinstveni prostor sa četiri hrastova simetrično raspoređena stuba koji imaju drvene pavlake i „jastuke“ koji ravnomerno prenose težinu sprata ove reprezentativne zgrade.
Na spratu je prostrano predsoblje do kojeg se dolazi drvenim stepenicama. Na zapadnoj strani je doksat s isturenim divanhanom s arkadama po uzoru na moravsku arhitekturu. U severnom delu kuće se, pak, nalazi najveća, gostinska soba sa izrezbarenom, drvenom tavanicom i dolapima. Nasuprot njoj je mala prostorija s očuvanim kaminom koji je povezan sa ognjištem u susednoj prostoriji i sa hamamom na uglu.
Stručnjaci primećuju da je jugozapadni deo kuće najzanimljiviji, jer je u prostoriji na uglu sačuvana lepo kasetirana tavanica, a do nje se nalazi manja soba koja je bila korišćena kao kuhinja. Pregradni zid između kuhinje i sobe sadrži hamam, kamin i peć za grejanje.
Taj lepi, originalni ukras Vlasotinca, čuvena „Gigina kuća“, čiji vredni potomci žive u neposrednoj blizini, renovirana je i stavljena pod zaštitu države 1979, a lane je obnovljen krov. Sada predstoji duga, žilava akcija da se obnovi deo uzbudljive priče veroši čijoj lepoti nisu mogli da odole ni mnogi putopisci skraja 19. i početka 20. veka, koji su prolazili krajevima južne Srbije i čijoj se lepoti i sada dive putnici-namernici i prijatelji jednog od najlepših srpskih gradova ovovekovnog trajanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari