ALEKSANDAR POPOVIĆ: Kandidat za gradonačelnika Beograda koalicije „DSS -NS-Vojislav Koštunica“ i ministar rudarstva i energetike, Aleksanadar Popović, u razgovoru za Danas, govori o rešavanju problema svakodnevnih saobraćajnih gužvi, o prioritetima razvoja grada kao i o tome na koji način bi Beograđani, ukoliko bi on postao gradonačelnik, mogli da kontrolišu njegov rad.

ALEKSANDAR POPOVIĆ: Kandidat za gradonačelnika Beograda koalicije „DSS -NS-Vojislav Koštunica“ i ministar rudarstva i energetike, Aleksanadar Popović, u razgovoru za Danas, govori o rešavanju problema svakodnevnih saobraćajnih gužvi, o prioritetima razvoja grada kao i o tome na koji način bi Beograđani, ukoliko bi on postao gradonačelnik, mogli da kontrolišu njegov rad.
Kako rešiti problem svakodnevnih saobraćajnih gužvi?
Potrebno je da se konačno strateški priđe rešavanju tog problema odnosno da se donese dugoročna strategija u ovoj oblasti. Nije reč samo o saobraćajnim gužvama. Saobraćaj treba da bude suštinski uzrok i podsticaj prostornog i ravnomernog razvoja celog grada. Analizirajući uzroke ovog problema, prvo što se nameće jeste realizovanje prioritetnih kapitalnih investicija, što znači izgradnja minimum dva mosta i metroa. U međuvremenu, potrebna je izmena Generalnog urbanističkog plana (GUP) , kao i donošenje četvorogodišnjeg plana sanacije i obnove grada.
Kao gradončalenik, koja prva tri problema biste rešili u gradu?
Beograd ima mnogo problema i nije lako odrediti prioritete. Mnogo toga je neophodno raditi i rešavati istovremeno. Nama su potrebne korenite, a ne samo površinske promene. Zato i ne verujem u ad hoc rešenja, donesena bez ozbiljnih analiza stručne javnosti. U svakom slučaju prioritet će biti stvaranje istih ili gotovo istih osnovnih uslova za život svih Beograđana u svim opštinama, u kojima je problem infrastukture jedno od najvažnijih.
Danas su te razlike između opština ogromne, što je nedopustivo. Pored toga javnošću i transparentošću rada celokupne gradske uprave krenućemo u borbu protiv korupcije, što se ne može iskoreniti preko noći. Ipak, postoje i stvari koje su realno sprovodive od prvog dana. Beograd bez šaltera je jedna od tačaka programa koja je veoma zainteresovala Beograđane, koji sad mnogo vremena i nerava troše na sporu administraciju.
Kako rešiti problem urbanističkog haosa koji je nastao u Beogradu?
Po mišljenju stručnjaka, pre svega je neophodno odmah otkloniti sve propuste u GUP, jer je on osnovni dokument kojim se sektor urbanizma rukovodi. Ako već tu stvari nisu postavljene kako treba, cela oblast ne može biti uređena. Nakon toga sledi izrada planova, koji će omogućiti brzu izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture i saobraćajne mreže u celom gradu. Naravno, potrebno je ubrzati i procese legalizacije, a istovremeno sve papire i procedure standardizovati i učiniti javnim.
Da li biste kao gradonačelnik podržali ideju povećanja broja opština u Beogradu?
Pogrešno je baviti se ovim pitanjem neposredno pred izbore, jer se svaka vrsta stava politizuje bez obzira na argumente, a ovde je zapravo reč o realnim svakodnevnim lokalnim problemima stanovništva. Ima mnogo argumenata i za i protiv proširenja, to nije jednostavna administrativna odluka pa svemu tome treba da prethode ozbiljne analize. Opšte je poznato da se kad je reč o novim opštinama uglavnom govori o „Tri venca“: Dunavskom, Avalskom i Posavskom, mada se sve više priča i o Žarkovu koje sada pripada opštini Čukarica.
Koje projekte dosadašnje gradske vlasti bi nastavili, a koje projekte preispitali i eventualno obustavili?
Nisam za projekte radi projekata, koje radimo jer to zvuči moderno, a da pri tom ne daju nikakav rezultat. Svaki onaj projekat koji je od samog početka diskutabilan po bilo kom osnovu, od finansijskog do svrsishodnog, treba ispitati. Možda je najbolji primer za to predviđeni most na Savi preko Ade Ciganlije. S druge strane siguran sam da ima mnogo dobrih i kreativnih stvari koje treba ne samo podržati već i promovisati kao primere dobre prakse.
Ukoliko biste postali gradonačelnik na koji način bi građani mogli da kontrolišu vaš rad ?
Ministarstvo nauke i zaštite životne sredine je, u vreme dok sam ga vodio, dobilo priznanje poverenika za informacije od javnog značaja za sprovođenje Zakona o dostupnosti informacija. To je najbolji dokaz da podržavam, ali ne rečima, već delom, potpunu transparentnost u radu. Dobar deo svih dokumenata koje potpisujem ćemo postaviti na internet, a periodično ću organizovati i ankete u kojima ću želeti da čujem mišljenje svojih sugrađana o tome šta su najveći problemi i propusti u mom i radu gradske uprave.
S obzirom da je poslednjih godina česta pojava promena naziva ulica, da li biste se založili za promenu naziva pojedinih ulica ili eventualno vratili naziv starim ulicama?
Čini mi se da se sa tom praksom promena naziva ulica, čak i preterivalo u nekim periodima, pa se građani nisu ni previše obazirali na to, držeći se i dalje nekih starih naziva.
Lično mi je zanimljiv koncept Dah teatra, koji kroz promenu naziva ulica vidi neku drugu, alternativnu istoriju grada. Jer, obzirom da najčešće promena imena ulice reflektuje promenu politike, sistema, pa i načina života i vrednosti, ona je i dobar svedok istorije grada.
Koga biste, kao gradonačelnik, predložili za počasnog građanina Beograda?
Beograd ne bi pripadao meni kao gradonačelniku, već svim Begrađanima. Svakako bih konsultovao odbornike, ali i građane preko nekog od oblika javnog izjašnjavanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari