Sindikati i poslovodstvo kraljevačkog Magnohroma tvrde da odluka vlade o isplati otpremnine od 200 evra po godini staža i subvencijama za pokretanje proizvodnje, neće rešiti nagomilane probleme te firme i da je država trebalo kompleksnije da sagleda situaciju i izdvoji više novca.

Sindikati i poslovodstvo kraljevačkog Magnohroma tvrde da odluka vlade o isplati otpremnine od 200 evra po godini staža i subvencijama za pokretanje proizvodnje, neće rešiti nagomilane probleme te firme i da je država trebalo kompleksnije da sagleda situaciju i izdvoji više novca.
– Isplata otpremnina radnicima koji žele dobrovoljno da napuste Magnohrom, samo će delimično rešiti problem viška zaposlenih. Ali, mnogo veći problemi vezani su za pokretanje proizvodnje, koja mora da bude zaokružen sistem ukoliko želimo da fabrika donosi profit. U ovim uslovima možemo da organizujemo samo elektrotermički program, jer taj pogon, u manjem obimu i sada radi, ali neophodno je da se pokrene rad cele Fabrike vatrostalnog materijala, da se otvore novi rudnici i osposobe stari. To ne može da se učini subvencijama od 20 miliona dinara mesečno, koliko je vlada odredila za Magnohrom. Pomak bi mogao da se napravi jedino ukoliko bi predviđen iznos bio isplaćen jednokratno, jer bismo samo tako mogli da izmirimo dugove koje je napravio prethodni vlasnik, pri čemu su najveće obaveze prema Srbijagasu – kaže za Danas predsednik Upravnog odbora Magnohroma Đorđe Kosanović.
Na pitanje da li bi, ukoliko se za otpremnine prijavi veliki broj radnika, Magnohrom mogao da dođe u situaciju da nema dovoljan broj zaposlenih koji bi realizovali program oporavka, Kosanović odgovara da to nikako ne bi smelo da se desi. „Za optimalan rad fabrike potrebno je oko hiljadu zaposlenih, a mi u ovom trenutku imamo dvostruko više. Međutim, zabunu može da unese najava vlade da će i ukoliko se za otpremnine prijavi veći broj ljudi, obezbediti potrebna sredstva, jer se u tom slučaju može dogoditi da ostanemo bez proizvodnih radnika. Ali, ne vidim kako bih mogao nekoga da sprečim da se prijavi, kada ne mogu da garantujem ni da će sledećeg meseca primiti redovnu platu“, kaže Kosanović.
Sindikati takođe tvrde da su od vlade očekivali bolju ponudu, utoliko pre što je kraljevačka fabrika tek posle restrukturiranja ponuđena na tenderu, i prodata kompaniji Global stil. Pošto novi vlasnik nije pokrenuo proizvodnju niti je radnicima isplatio 15 mesečnih zarada, Agencija za privatizaciju raskinula je kupoprodajni ugovor.
– O našoj sudbini odlučivala je država i mi smo jedino mogli da sa novim vlasnikom pregovaramo o socijalnom programu, ali problem je što država, koja je, inače, Magnohrom prodala za samo 1,5 miliona evra, nije obezbedila garancije da će obaveze prema zaposlenima biti izmirene. Sada nam nude otpremnine, i sigurno je da će većina radnika, posle tako dugog perioda bez plata, odlučivati stomakom, ali se onda postavlja pitanje šta će biti sa fabrikom koja ima sve uslove da posluje dobro. Mi smo tražili da država isplati radnicima zaostale zarade. To nisu velika sredstva za državnu kasu, dugovanja iznose oko 5,5 miliona evra, ali vladi je važnije da gradi ski-staze na Staroj planini a ne da brine o sudbini radnika – kaže za Danas predsednik nezavisnog sindikata Magnohroma Zlatko Korać.
Da podsetimo, zaposleni u Magnohromu su tokom proteklog meseca u nekoliko navrata protestovali ispred sedišta vlade zahtevajući da im budu isplaćene zaostale zarade kao i da država pomogne u pokretanju proizvodnje kako bi fabrika bila atraktivnija kupcima na novom tenderu. Pre dva dana vlada je odlučila da poveže radni staž svim radnicima kojima nisu bili uplaćivani doprinosi u periodu dok je vlasnik bio Global stil. Za te namene iz Fonda PIO i RZZO biće izdvojeno 550 miliona dinara. Takođe, odlučeno je da do 30. aprila mogu da se prijave svi radnici koji žele da dobrovoljno napuste firme, i njima će, najkasnije do 10. maja, biti isplaćena otpremnina u vrednosti od 200 evra po godini staža. Kada je reč o isplati zaostalih zarada, vlada je to ocenila kao komercijalno potraživanje zaposlenih koje će moći da naplate u zavisnosti od uspešnosti prodaje Magnohroma, ali nije isključena mogućnost da se deo dugovanja izmiri prodajom imovine koja nije bitna za privatizaciju, poput hotela koji je u vlasništvu preduzeća. M.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari