Predsedništvo Demokratske stranke nije imalo odlučujući uticaj na Borisa Tadića da posle više meseci premišljanja donese konačnu odluku o „skraćivanju mandata“, ali je u konsultacijama u vrhu DS, kao i na Andrićevom vencu, u najužem krugu Tadićevih saradnika, preovladalo mišljenje da Srpskoj naprednoj stranci i Tomislavu Nikoliću ne treba naneti samo izborni poraz, već ih na duge staze oslabiti, ako ne i ukloniti s političke scene. Nikolićev odlazak u penziju, a naprednjaci iznutra žestoko posvađani i podeljeni, scenario je koji priželjkuju demokrate, pa mu čak daju i precizan rok – 20. maj nešto pre ponoći, kada bi trebalo pouzdano znati rezultate drugog kruga predsedničkih izbora.


Kako je Danasu izjavilo više članova Predsedništva DS, zvanični ulazak Borisa Tadića u izbornu utakmicu, mada je u njoj nezvanično bar od 13. marta, kada su raspisani parlamentarni izbori, zasniva se na razlozima i državnim i stranačkim.

Što se tiče državnih, u DS tvrde da Tadić zaista ne želi da 2012. bude „godina koju su pojeli izbori“, što bi bio slučaj da je zadržao pun predsednički mandat. Predsednički izbori u decembru ili januaru bi dodatno zakomplikovali dobijanje datuma pregovora o članstvu u EU do kraja ove godine. Tadić bi, kao šef države u kampanji, bio manje otporan na pritiske i spolja i iznutra u vezi s Kosovom. Ovako, kao lider koji bi već od juna bio (ponovo) u punom kapacitetu i na početku novog petogodišnjeg mandata, biće u stanju da vuče odlučne i privremeno nepopularne poteze.

Izborna 2012. bila bi nepogodna i za dolazak stranih investicija, s tim u vezi otvaranje novih radnih mesta, kao i za brojne reforme u javnom sektoru kojima će nova vlada morati da se bavi. Ovako, svođenje izbora na prvu polovinu godine, Srbija dobija drugu polovinu 2012. za obavljanje teških i neodložnih poslova, objašnjavaju nam u DS državničke Tadićeve razloge za podnošenje ostavke.

U vezi sa motivima stranačke prirode, iz ugla interesa demokrata, stvari su takođe jasne. Članovi Predsedništva DS, prema sopstvenim rečima, iznenađeni su kako „dobro stoje u istraživanjima javnog mnjenja“. Kako ističu, „svesni smo svih problema, znamo da zemlji ne ide dobro, znamo da su ljudi nezadovoljni vlašću, a opet sva istraživanja različitih agencija, čak njih pet, šest, govore da trenutno u kampanji zaostajemo za SNS svega jedan-dva odsto“. Sa takvim rejtinzima, ubacivanje Tadića u izbornu trku bi u najgorem slučaju 6. maja pri glasanju za parlament izjednačilo DS i SNS, dok će on za par stotina hiljada glasova da pobedi Nikolića i uđe u drugi krug, uverene su demokrate.

Šta onda sledi prema planu DS? Najvažnije je da se posle Đurđevdana, bukvalno za par dana, saopšti da su DS, SPS, manjine i LDP ili URS postigli dogovor o formiranju vlade. „Naprednjaci će već 6. maja uveče da osete da gube tlo pod nogama. Onda je ključan brzi dogovor o vladi. To će ih već baciti u nokdaun. Unutar SNS počeće teške svađe, a Nikolić će da gubi kontrolu. Tadić će 20. maja da ih zakuca, pobedom sa pola miliona glasova razlike, uz podršku Dačića, Jovanovića, Dinkića, Pastora, Ugljanina. Tada u SNS nastaje rasulo. Nikolić će se povući, prosto će da ode u penziju, a ostali će da ostanu podeljeni, možda će i cela stranka da im potone“, rekli su nam članovi Predsedništva DS svoje zamisli.

Ono na šta demokrate trenutno nemaju odgovor, ili ne žele da govore, jeste šta ukoliko i Tadić i stranka tog 6. maja dožive težak poraz. Toliko težak da neće moći da okupe dovoljno partnera za postizbornu koaliciju.

Dok u DS ovu situaciju smatraju nerealnom, istraživači javnog mnjenja objašnjavaju da bi Tomislavu Nikoliću i SNS za miran san na Đurđevdan trebalo oko 400.000 glasova prednosti, što je pri očekivanoj izlaznosti oko 4,5 miliona građana (oko 65 odsto biračkog tela) pobeda od oko devet odsto razlike. „Šta god da nam govore trenutna istraživanja, ne isključujemo mogućnost izbornog debakla demokrata, pa čak i samog Tadića“, upozoravaju istraživači s kojima smo razgovarali.

Koji su mogući motivi i posledice Tadićeve odluke da „pre roka“ ode s funkcije?

Milan Nikolić, direktor Centra za proučavanje alternativa

Prevremenim predsedničkim izborima i njihovim spajanjem s parlamentarnim dobija se određena ušteda, odnosno neće biti dupliranja izbora. Dobija se i na vremenu koje se neće trošiti na još jednu kampanju. Predsednička kampanja ojačaće dve najjače stožerne stranke, ali donekle i manje partije. Jedini razlog zašto nije trebalo donositi ovakvu odluku jeste da će sada sve najvažnije institucije biti na izborima, što će prouzrokovati izvesnu destabilizaciju.

Slaviša Orlović, profesor Fakulteta političkih nauka

Očekivano je da izbori budu na svim nivoima, jer je to racionalnije, ne toliko sa aspekta troškova, koliko zato da se ne bi 2012. vodile dve kampanje, što bi rasipalo energiju i vreme. DS dobija dodatni zamajac kojim će ojačati šanse i na parlamentarnim izborima, jer će kampanja biti personalizovana. Osim toga, kandidaturom Nikolića i u SNS-u ostaje otvoreno pitanje kandidata za premijera, čime se neutrališe ta potencijalna praznina DS-a.

Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka

Ukoliko Tadić ponovo pobedi na predsedničkim izborima, trebalo bi da mu to budu onda i poslednji. Ako Nikolić izgubi i za njega bi to trebalo da budu poslednji izbori, kako ne bi bio večiti kandidat. Odluka o prevremenim predsedničkim izborima doneta je jer se očekuje da lider koji ima popularnost i reputaciju povuče bolji rezultat svoje liste na parlamentarnim izborima. To je osnovni motiv. Procene su očigledno da je takav interes DS. B. Cvejić

Reagovanja

Ivica Dačić: Sigurno ću se kandidovati za predsednika. Više puta sam govorio da nije dobro da u isto vreme budu održani svi izbori jer se time kandidati stavljaju u neravnopravan položaj. Ali ako je Tadić doneo takvu odluku, moram da je uvažim.

Čedomir Jovanović: Kandidovaću se na predsedničkim izborima i neću biti slatkorečiv, već iskren. Imam veliki, ali ostvariv cilj pred sobom – da dovedem do pobede energiju i snagu većine građana koji u drugim kandidatima ne vide ništa osim fraza i gole borbe za procente.

Aleksandar Vučić: Boris Tadić nije skratio mandat, već je podneo ostavku. On je od danas građanin. Želimo mu da to i ostane. Kategorija skraćenja mandata ne postoji ni u Ustavu, ni u zakonu. Takva obmana više ne prolazi ni kao loša gluma.

Petar Petković: DSS će odluku o svom kandidatu za predsednika doneti danas na Predsedništvu stranke.

Dragan Todorović: Kandidat SRS za predsednika Srbije biće Aleksandar Martinović i o njemu smo odlučili još kada smo kretali u izbornu kampanju. Gledajući potencijalne kandidate, posve sam siguran da će Martinović ući u drugi izborni krug .

Balint Pastor: Nadali smo se da predsednik Srbije neće odlučiti da skrati mandat, jer to nije dobro po stabilnost institucija. S razlogom se mandat vlade i predsednika razlikuje, a demokratija košta i to treba uzeti u obzir. SVM će imati svog predsedničkog kandidata. Njegovo ime neće biti iznenađenje. M. R. M. – P. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari