U godini koja povezuje dva velika jubileja – 450 godina od rođenja i 400 godina od smrti Vilijama Šekspira, na pozorišnim scenama širom sveta sve češće niču nove postavke dramskih tekstova velikog barda. U tome očekivano prednjači najslavnija tragedija, ne samo u opusu ovog autora, već i u istoriji književnosti i pozorišta – „Hamlet“, koja, od svog nastanka 1603. godine do danas, vodi u svim statistikama po broju izvođenja, filmskih i televizijskih ekranizacija, teorijskih tekstova…

– I dok je čuveni Glob teatar trenutno na svojoj dvogodišnjoj turneji, u nameri da obiđe sve države na planeti igrajući upravo „Hamleta“ (u beogradskom Narodnom pozorištu bili su pre tačno godinu dana), završivši tačno 23. aprila 2016. na dan Šekspirove smrti u danskom zamku Elsinoru, gde se komad i odigrava, u Londonu se ovih dana užurbano priprema spektakl druge vrste.

Na sceni pozorišta „Barbikan“ u liku čuvenog princa naći će se Benedikt Kamberbač. Nova postavka koja će biti izvođena u periodu od 12 nedelja, počevši od 5. avgusta, pa do 31. oktobra, najočekivaniji je događaj u pozorišnoj sezoni u Londonu, a slavni glumac tome je najviše doprineo. 

Kako pišu britanski mediji, karte za premijeru su uveliko rasprodate, a mesta za ostale dane ima sve manje, dok Kamberbačovi obožavaoci dolaze iz svih delova sveta (od Sibira do Perua) u London. Glumac, najpoznatiji po ulozi slavnog detektiva u TV seriji „Šerlok Holms“, ali i kao Alan Tjurning u „Igri kodova“ i neverovatni zmaj Šmaug u „Hobitu“, ne igra prvi put u pozorištu. Ipak, zbog uspešne filmske, teatarsku karijeru je zapostavio poslednjih godina (poslednji komad u kome je igrio bio je „Frankenštajn“ u režiji Denija Bojla 2011). „Hamlet“ je prilika ne samo da se vrati daskama koje život znače, već i da, ako predstava bude uspešna, postane jedan od najvažnijih glumaca svoje generacije.

Ipak, kako će projekat tačno izgledati, nije poznato u javnosti. Niko od autora (režiju potpisuje Lindzi Tarner) i nadležnih iz pozorišta još uvek ne želi da govori o tome, a tajnovitost je tolika da se na do sada objavljenim fotografijama glumci mogu videti na probi u sopstvenoj odeći, a ne u kostimima, dok se na zvaničnom plakatu za predstavu ne nalazi Kamberbač već mali dečak. Činjenica da većina publike dolazi zbog glumca a ne danskog princa, autorskoj ekipi ne smeta, i kako kažu, možda baš ovo bude prilika da uvide da ima nečeg mnogo zanimljivijeg u Šekspiru nego u TV serijama ili blokbasterima.

Hamlet je jedna od onih uloga koje glumci širom sveta sanjaju. Dok je za starije generacije Kralj Lir najveći izazov, za mlađe je upravo Hamlet uloga koja im može potpuno promeniti karijeru – nabolje ili nagore.

Ovaj komad već je 1608. godine izveden na čamcu „Crveni zmaj“ na obali Jemena, a samo deset godina kasnije intenzivno se igrao širom severne Evrope. Danskog princa koji propada paralelno sa svojom državom u novijoj istoriji na teatarskim daskama i bioskopskim platnima igrale su mnoge zvezde – od Lorensa Olivijea do Džuda Loa. 

Na filmskoj traci Džonston Forbs-Robertson bio je najbolji Hamlet sve do pojave ser Lorensa Olivije nekoliko decenija kasnije (1948. godine). Olivijeovo ime postalo je sinonim za Šekspira, iako su svojevremeno kritičari bili skandalizovani činjenicom da je isekao gotovo trećinu teksta „Hamleta“ kako bi priča o osveti mladog danskog princa uspela da se upakuje u 150 minuta („Hamlet“ je inače najduža Šekspirova drama). Film je nagrađen sa četiri Oskara, uključujući za najbolji film i mušku ulogu, a osvojio je i Zlatnog lava u Veneciji.

Čak se i čuveni Orson Vels okušao u ekranizaciji „Hamleta“, a melanholičnog princa igrala je i Sara Bernhart. Mel Gibson, Kristijan Bejl, Itan Houk, neki su od holivudskih glumaca koji su na filmu tumačili najslavnijeg Šekspirovog junaka, a najkompletniju adaptaciju, koja traje puna četiri sata, načinio je glumac i reditelj Kenet Brana.

Pre Kamberbača i Džuda Loa, na pozorišni daskama „biti ili ne biti“ izgovarali su holivudske zvezde poput Danijela Dej-Luisa, Rejfa Fajnsa i Kevina Klajna. Džon Gilgud bio je glumac po kome se tokom 20. veka merilo uspešno igranje Hamleta, sve do izvođenja Sajmona Rasela Bila u predstavi Kraljevskog nacionalnog pozorišta, koji je za ulogu Hamleta dobio i nagradu „Lorens Olivije“ (ovu predstavu je svojevremeno imala priliku da vidi i beogradska publika). Ostaće upamćena i postavka Pitera Bruka u kojoj Adrijan Lester, Britanac sa Jamajke, igra naslovnu ulogu. Bio je to prvi put da je jedan crnac igrao Hamleta i to sa entuzijazmom rok zvezde. 

Pred Kamberbačom je veliki izazov.



 

To be – or not to be



Šest najjednostavnijih reči engleskog jezika su – to be or not to be. Teško je naći mesto na planeti gde ove reči nisu prevedene. „Hamlet“ je najsveobuhvatniji od svih Šekspirovih komada. Danas svaki čovek, mlad ili star, može se identifikovati s njegovim likovima, njihovim patnjama i preispitivanjima“, izjavio je jedan od najvećih živih pozorišnih reditelja Piter Bruk.

Stevo Žigon, srpski Hamlet

U srpskom pozorištu sinonim za „Hamleta“ je Stevo Žigon. Njegova režija i gluma posebno je zapamćena kao izazovna i polemična, a predstava je svojevremeno viđena kao pravo čudo. Ovaj „Hamlet“ izvođen je sto puta, što mnogi kasniji nisu doživeli.

elanholičnog princa između ostalih igrali su: Miki Manojlović, Branko Milićević, Branislav Lečić… a među poslednjima postavkama bila je produkcija Jugoslovenskog dramskog pozorišta u kojoj je Dragan Mićanović  tumačio naslovnu ulogu (2005). Igor Đorđević je u filmu iz 2007. godine igrao Šekspirovog junaka u kojoj je trula država Danska viđena kao deponija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari