Povodom 65 godina Grafičkog kolektiva (GFK) ova kuća u svojoj Galeriji priređuje izložbu 52 lauerata nagrađena „Velikim pečatom“ koja nosi naslov „Otisak vremena – Istorija u toku“. Izložba će svečano biti otvorena u ponedeljak u 19 sati, kaže Ljiljana Ćinkul, istoričarka umetnosti i kustoskinja GFK, za Danas.


„Reč je o najznačajnijem i najstarijem nacionalnom priznanju za grafiku koje je kao nagrada ustanovljeno 1963. godine. Na izložbi će biti prikazani radovi dobitnika Velikog pečata od 1963. do ove godine, različite generacije i stilske poetike, a čitav ovaj sklop prikazuje najznačajnije pojave u oblasti umetničke grafike u drugoj polovini 20. veka kod nas. Zastupljeni radovi su izvedeni u klasičnim grafičkim tehnikama, preko sito i digitalne štampe do različitih kombinacija takozvanog čarobnog koktela“, kaže Ćinkul. Ona je podsetila da se „Veliki pečat“ GFK dodeljuje najboljem autoru na godišnjem nivou u maju.

Na izložbi će biti predstavljene grafike starijih autora: Ivana Tabakovića, Alekse Čelebonovića, Dragoslava Stanojevića Sipa , Peđe Milosavljevića, Ljubice Cuce Sokić, Mihajla Petrova, Duška Ristića, Miodraga Protića, Nedeljka Gvozdenovića; zatim radovi srpskog i francuskog akademika Vladimira Veličkovića, koji je osvojio „Veliki pečat“ 1972, Bore Iljovskog, koji nije tipičan primer grafičara, ali je umetnik koji se u jednom periodu svog opusa uspešno bavio ovom likovnom disciplinom; tu su i: Radovan Kragulj, Branimir Karanović, Milica Vučković, Ljubomir Kokotović, kao i autori koji su poslednjih godina osvojili ovu značajnu nagradu: Vladimir Milanović, docent na odseku za grafiku na Fakultetu likovnih umetnosti, koji radi digitalnu grafiku, Viktor Mijatović, Jelena Sredanović, mlada umetnica i profesorka na Akademiji u Novom Sadu koja radi kombinaciju klasične i nove tehnologije i ima veliku izlagačku aktivnost i nagrade u svetu, dodala je Ćinkul.

„Od kako je osnovana katedra za grafiku na FLU 1949. i GFK, u čemu je ključnu ulogu imao Mihajlo Petrov, ova škola i Kolektiv su kao spojeni sudovi“, kaže naša sagovornica podsećajući da je organizovanje Majske izložbe na kojoj se „Pečat“ dodeljuje otpočelo 1952. Prema njenim rečima, beogradska grafika iznedrila je mnoge profesore koji danas rade na fakultetima na Cetinju (Anka Burić), u Novom Sadu, Sarajevu. „Kuriozitet čini i izuzetan sastav tročlanog žirija koji je formiran tako da u njemu bude uvek budu istoričar umetnosti ili kritičar, laureat od prethodne godine i grafičar. Mislim da je to dobro rešenje i na taj način i danas funkcionišemo. „Veliki pečat“ referiše različite stilske mene i kreativne osetljivosti tipične za savremenu likovnu umetnost i kao nagrada demantuje zatvorenost grafike. Čini to kroz potencijal njenih dobitnika koji svojim specifičnim izrazom konstantno reafirmišu njene osobenosti. Praćenjem decenijske hronologije laureata ove nagrade, formira se uspešna sinteza promene „poetskog diskursa“ i dešavanja u okviru savremene grafičke scene Srbije. Naziv izložbe „Otisak vremena – Istorija u toku“ svojim prvim delom imena je, naravno, metafora za grafiku, a drugim konstatacija – istorija je, zaista, u toku“, zaključuje Ćinkul.

Cenjeniji napolju nego kod kuće

Biljana Vuković, profesorka i umetnica, istakla je značaj međunarodne saradnje GFK, rekavši za Danas da je njoj „u svemu bitno to što Beograd uopšte ne kopča značaj ove kuće, te se čini da je više cene kolege i umetnici u inostranstvu nego ovde“ i dodajući da je GFK organizovao izložbe umetnika od Amerike, Kanade, Japana, Kine, Tajvana, Belgije i nedavno Austrije.

Pupak je kao pečat

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Galeriji GFK novinari su mogli da pogledaju izložbu „Arhitektura pisma“ Darka Novakovića posvećenu ćirilici. Jedan od radova s tekstovima pesama Duška Radovića kao da anticipira otvaranje izložbe posvećene dobitnicima Velikog pečata. To su reči „Važnog dokaza“ koje kažu – „pupak je kao pečat. Potvrda da nas je rodila majka. Ko nema takav pečat, imaće neprilika da dokaže kako je došao na svet“.

Monografija

GFK je pripremio i monografiju koja je takođe priča o Velikom pečatu. U njoj, pored uvodnog studijskog teksta Ljiljane Ćinkul, svaki nagrađeni autor/autorka dobili su po dve strane sa reprodukcijama i obrazloženjem žirija. Recenzenti ovog izdanja su: Ljiljana Slijepčević i dr Ljubomir Milanović, istoričari umetnosti, profesori Branimir Karanović, Biljana Vuković i dr Vladimir Milanović, laureati Velikog pečata.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari