Beogradski gudački orkestar „Dušan Skovran“ u 2015. obeležava 50 godina blistavog postojanja. Pred jednim u nizu koncerata kojim se proslavlja ovaj značajan jubilej – onim u nedelju, 8. marta, u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine – umetnički direktor orkestra i dugogodišnji „skovranovac“ Obrad Nedeljković priseća se sjajne prošlosti i plemenite sadašnjosti jednog od najvažnijih umetničkih muzičkih ansambala sa ovih prostora.

* U kakvom je kulturnom trenutku za nekadašnju SFRJ ovaj nenadmašni ansambl osnovan pre pola veka, 1965, i sa kakvom idejom?

– Orkestar su osnovali najbolji studenti katedre za gudačke instrumente FMU, sa idejom da se Beograd upiše na muzičku mapu sveta. Ideja osnivača je svakako uspela zbog toga što je orkestar za 50 godina postojanja gostovao u preko 450 gradova i odsvirao više od 3.000 koncerata na skoro svim kontinentima. Najvažniji gradovi u kojima se nastupalo su London, Pariz, Brisel, Moskva, Petrograd, Šangaj, Peking, Njujork, Čikago, Los Anđeles … U tom kulturnom trenutku u SFRJ se događaju veoma bitne stvari. Osnivaju se mnogi festivali kao što su Bemus, Bitef, Tribina kompozitora u Opatiji, Zagrebački bijenale, a ovaj orkestar – koji u tom trenutku nosi ime „Akademski kamerni orkestar“ – vrlo brzo se uključuje u sva ta veoma važna kulturna zbivanja.

* „Dušan Skovran“ je niz decenija bio sinonim za drugačije, urbano, moderno, hrabro poimanje tzv. „ozbiljne“ muzike – u kom su se smeru kretala ta izmeštanja uobičajenog „klasičnog“ smisla repertoarski, interpretativno?

– Članovi orkestra „Dušan Skovran“ su smatrali da je primarna misija orkestra da u zemlji i svetu predstavlja muziku naših savremenih kompozitora, pa su za „Skovran“ naši najeminentniji stvaraoci napisali preko 70 kompozicija. Takođe, potpuno otvorenog uma, bili smo uvek veoma zainteresovani za sve što se dešava na alternativnoj muzičkoj sceni i spremni za svaku vrstu saradnje. U tom smislu izdvajam koncert kojim je „Dušan Skovran“ zatvorio Belef festival 2005. na Kalemegdanu, svirajući Mocartovu muziku u saradnji sa našim sjajnim di-džejom Dejanom Milićevićem.

* Koju sezonu „Skovrana“, kao višegodišnji član ansambla, a već dugo i kao umetnički direktor, najradije pamtite? Koje umetničke saradnje su bile najznačajnije?

– Uprkos velikom broju veoma važnih događaja u ovih 50 godina, izdvojio bih sezonu u kojoj je orkestar imao debi u sali „Queen Elizabeth“ u Londonu. Ogroman uspeh na tom koncertu nam je otvorio sva vrata u Velikoj Britaniji i Evropi. Posle tog nastupa, imali smo 13 turneja samo u Velikoj Britaniji. Takođe bih pomenuo sezonu u kojoj je „Skovran“ imao veliku turneju po SAD, u saradnji sa najvećom menadžerskom kućom „Kolumbija“. Na toj turneji je odsvirano 55 koncerata i tom prilikom nas je čulo oko 250.000 Amerikanaca. Orkestar je imao i izvanrednu priliku da sarađuje sa najvećim umetnicima našeg vremena, ali je spisak tih izuzetnih ljudi toliko veliki da ne bih izdvajao nikoga posebno.

* Koliko je teško danas voditi i očuvati jedan ovako renomirani orkestar, pravu instituciju? Koje projekte biste voleli da pokrenete ili realizujete davno već osmišljene? Poslednjih godina iz sve snage promovišete i podstičete najmlađe muzičke solističke zvezde?

– Za razliku od vremena kada je orkestar osnovan i kada je izgledalo da u celom svetu postoji nada za bolji i kvalitetniji život, a samim tim i za kulturu, situacija se drastično promenila svugde, pa i kod nas. U mnogim zemljama, kao i ovoj našoj, bitisanje ovakvih institucija kulture danas nažalost se svodi na puko preživljavanje. U nadi da će se to u budućnosti promeniti, mi se ne predajemo, svesni da je kvalitet onoga što radimo osnovni uslov da se odbranimo od svih iskušenja i – da preživimo. Ima više projekata koje bih voleo da pokrenem, ali u ovom trenutku smatram da je veoma važno da umetnički ansambl ovakvog renomea promoviše i podstiče najmlađe soliste i daje im priliku da nastupaju sa pravim orkestrom, na pravoj sceni i pred pravom publikom. Takvi koncerti predstavljaju snažan stimulans za njihovo dalje usavršavanje i umetničku karijeru.

* Kakva je ličnost bio Dušan Skovran, pokretač ovog orkestra? Šta mislite da bi sa „skovranovcima“ danas radio i u kom smeru bi se kretala njegova umetnička vizija?

– Profesor Dušan Skovran je bio briljantan intelektualac posebnog kova. Izvanredno obrazovan čovek renesansnog tipa, koji je govorio više jezika. Bavio se dirigovanjem, komponovanjem, aranžiranjem, pedagogijom, uz to pisac nekoliko veoma važnih udžbenika iz muzičke teorije. Bio je dekan Fakulteta muzičke umetnosti, jedan od osnivača Bemusa, Škole za muzičke talente u Ćupriji, Akademskog kamernog orkestra… Posle prerane smrti Dušana Skovrana 1975, po želji članova naš orkestar dobija njegovo ime. Skovranov naslednik, maestro Aleksandar Pavlović, koji je izvanredno vodio orkestar dugi niz godina, i ja, pokušavamo da ostanemo pri idejama Dušana Skovrana i mislim da smo uspeli u tome. Članovi orkestra sa ponosom nose njegovo ime i predstavljaju živi spomenik ovom velikom čoveku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari