Izložba „Jugoslovenska omladinska štampa kao underground press: 1968-1972 (Beograd, Zagreb, Ljubljana)“ autora Marka Zubaka biće otvorena večeras u 20 sati u Galeriji Doma omladine.

Omladinska štampa bila je organ studentskih pokreta koji su krajem 1960-ih i početkom 1970-ih formirani u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Listovi su dali medijski glas pobunjenim studentima, ali i sami organizovali njihove akcije, stupajući u sukob sa režimom. Promovisane su ikone globalne studentske i antiimperijalističke pobune, od Rudija Dučkea do kontroverznih Blek Pantersa, gerilske organizacije teško spojive sa samoupravnom ideologijom.

Ali kako su časopisi namenjeni omladini pod okriljem guste mreže omladinskih i studentskih organizacija, nastali kao sastavni deo državnog propagandnog aparata s ciljem da se omladina uputi na pravi put, koji su u skladu s marginalnim položajem svog izdavača dugo vremena bili produžene ruka Partije i obični pamfleti, lišeni veće novinarske vrednosti, postali onakvima kakvim ih se sećamo danas – stožeri bunta i slobode govora u komunističkom režimu.

U jeku globalne studentske pobune, u leto 1968, u drugom broju novopokrenutog britanskog časopisa Black Dwarf, nedavno preminuli britanski pesnik Kristofer Log objavio je legendarnu pesmu „Know The Enemy“ (Upoznaj svog neprijatelja). Logova antikapitalistička poema odštampana je na posteru u čijem se središtu nalazila velika fotografija šake sa pečatnjakom s obrisima Če Gevare. Njegova plakatna poezija bila je odraz momenta koji je tražio sveobuhvatnu revolucionarnu transformaciju društva, ali i medija. Svega nekoliko meseci kasnije, ista se šaka pojavila na naslovnici Omladinskog nedeljnika, službenog glasila zagrebačkog saveza omladine, s insignijama prilagođenima domaćem ideološkom kontekstu. Logove je stihove zamenio usklik „Radikalno ili nikako“. Umesto Če Gevare s prstena u čitaoce su bili upereni zvezda i stilizovani srp i čekić. Iako ublažena, poruka je manje-više ostala ista: zahtevale su se promene i temeljite reforme. Ova neobična „pozajmica“ najbolja je ilustracija lajtmotiva cele izložbe: nesvakidašnje veze koja se krajem 1960-ih i početkom 1970-ih uspostavila između dva unikatna novinska žanra, nastala u sasvim drugačijim ideološkim okvirima.

Izložba je pre svega zainteresovana za neobičnu transformaciju koju omladinska štampa doživljava krajem 1960-ih, podstaknuta dotad najtemeljitijom reformom omladinskih i studentskih saveza. Nova samoupravna paradigma pokušala je da uspostavi omladinu kao aktivnog igrača koji preuzima odgovornost za sopstvenu sudbinu. Delujući u specifičnom socijalističkom okruženju, sve podložnija zapadnim uticajima, jugoslovenska omladinska štampa odbacila je zacrtani zadatak transmisije, postepeno se pretvarajući u relevantni medij koji s margine odašilje sveže i delom subverzivne političke i kulturne poruke.

Pritom im je, ne uvek svesno i ne uvek doslovno, kao svojevrsni uzor neočekivano poslužio britanski i američki „underground press“. Svojom uzbudljivom mešavinom radikalne politike i kontrakulture, časopisi poput The Berkeley Barba, Rata, Oza ili Ita, predstavljali su reakciju na učmalost mejnstrim medija. Nastali na medijskoj margini i stvarani od samih aktera, bili su otvoreni za razne eksperimente u sadržaju i formi, afirmišući ideje studentskog pokreta i novog „sex & drugs & rock'n'roll“ ubeđenja.

Omladinski novinari različitim su kanalima dobijali te andergraund časopise, bivajući iz prve ruke fascinirani drugačijim porukama, načinom prezentacije i poimanjem novinarstva. Vođeni sličnim levičarskom patosom i podstaknuti opštom revolucionarnom atmosferom, preuzimali su i adaptirali njihove teme i heroje. Usled sličnih uslova, nesigurne egzistencije i pritisaka sa kojima su se susretali, instinktivno su posezali za rešenjima koja su duhom bila slična onima do kojih dolazi andergraund štampa.

Sve to je, kako je navedeno u najavi izložbe, moguće pratiti na nekoliko nivoa.

Za razliku od zapadnjačkih andergraund medija, omladinska štampa bila je ipak primarno politički orijentisana. Mlade novinare privlačio je alternativni životni stil hipija, no mučila ih je njihova apolitička indiferentnost. I rok kultura, uz par izuzetaka, dolazi na stranice omladinske štampe tek nakon što je dokazala svoj progresivni karakter. Časopisi su postali i zagovornici seksualnih sloboda, ponekad shvaćenih kao sastavni deo političke emancipacije. Njihova seksualna revolucija, nalik svom američkom prototipu, bila je obojena muškim seksizmom i većinom ograničena na detabuizaciju seksualnog čina i žargona.

Naposletku, omladinska štampa postala je platforma za iskušavanje novih vizuelnih koncepata na tragu andergraunda. Baš kao i časopisi „podzemlja“, omladinska štampa rodno je mesto alternativnog strip izraza. Tu se pojavljuju prvi prevodi budućih klasika, poput Roberta Kramba, ali i pionirska domaća ostvarenja Pere Kvesića, Balinta Sombatija i Kostje Gatnika alias Magne Purge.

Andergraund urednička politika nije prošla nezapaženo od strane režima. Redakcije časopisa suočavale su se sa sve jačim pritiscima vlasti koji su kulminirali uredničkim smenama. Politička represija u Jugoslaviji početkom 1970-ih bacila je u krizu i omladinsku štampu koja će se od tog udarca oporaviti tek krajem decenije.

Marko Zubak završio je Filozofski fakultet u Zagrebu, smer istorija i filozofija. Magistrirao je i doktorirao na Odseku za istoriju na Central European University u Budimpešti s tezom o omladinskoj štampi u Jugoslaviji (1968-1980). Tokom studija radio je kao novinar, kritičar i urednik na zagrebačkom Radiju 101, te potom kao urednik u izdavačkoj kući Profil. Sastavio je književnu antologiju, publikovao stručne radove na raznim jezicima, učestvovao na brojnim naučnim skupovima i bio kustos nekoliko izložbi. Trenutno radi kao naučni istraživač na Hrvatskom institutu za istoriju u Zagrebu, gde se bavi medijima, studentskim pokretima i supkulturama u socijalističkoj Jugoslaviji.

Na otvaranju izložbe govoriće Lazar Stojanović i Pero Kvesić, bivši novinari omladinske štampe, kao i Dragan Ambrozić, odgovorni urednik programa Doma omladine Beograda. Izložba je otvorena do 17. maja.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari