Talin, glavni grad baltičke države Estonije, sa 550.000 stanovnika, ima posebnu ljupkost jer leži na brežuljcima duž obale Baltičkog mora. Ime ovog grada pominje se još 1154. u arapskim kartama. Prvobitno se zvao Reval i za njega je vezana legenda koja kaže da je danski kralj Valdemar išao u lov na jelene; ugledavši lepog mužjaka naredio je da ga ne ubiju, već uhvate živog. Preplašena životinja je bežala, stigla do krečne stene i zastala, tlo ispod nje se okrnjilo, jelen je pao u ambis i slomio vrat. Od dve reči „jelen + vrat“ nastalo je Re-val.

Godine 1925. grad dobija ime Talin i već na prvi pogled uočava se razlika u odnosu na ostale baltičke zemlje. Blizina nordijskog kopna je presudna; grad vri od sveta na ulicama, trgovima, posebno u luci sa brodovima među kojima su „glavni kruzeri“. Razgledanje započinjemo od Kadrior parka iz vremena vladavine Petra Velikog.

U centralnom delu je spomenik Kroncvaldu, piscu prvog estonskog epa (da bi ga učinio dostupnim narodu morao se odreći estonskog prezimena i prihvatiti – tuđe, nemačko). Ružičasta palata otmene fasade je prvobitna rezidencija vladara, danas muzej estonske umetnosti. Na dugoj strani robna kuća Solarius, savremenog dizajna i sadržaja; do nje Luteranska crkva, pa banke, hoteli, poslovne zgrade…

Ulemiste se naziva jezero najbliže Talinu. Kad dođe jesen i počnu da padaju kiše, njegove vode se često izlivaju i plave grad.

Po legendi je u Talinu živelo mitsko čudovište. Ukoliko bi mu se neki slučajni prolaznik približio, odmah bi ga upitao da li se u gradu nešto radi i da li je to, što se radi, pri kraju. Ako ovaj odgovori da su u gradu svi radovi završeni – čudovište bi istog časa prelilo jezersku vodu preko obala i grad bi bio poplavljen. Ali, ako bi odgovorio: „Nisu, u Talinu ima još puno nezavršenih poslova, na sve strane zidaju, a za sve to treba još mnogo vremena“ jezersko čudovište se povlačilo u dubinu i čekalo.

Dakle, u Talinu se neprestano gradi.

Ispod nas se prostrla velika travnata dolina, na njenom dnu se nalazi visoki podijum.

To mesto se naziva Pečevsko polje. Poznato je po tome što su se na njemu okupljali Estonci pre odvajanja od Rusije; izražavajući revolt tražili su nezavisnost zemlje.

Danas se ovo mesto koristi kao letnja pozornica na kojoj se održavaju zabavne manifestacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari