Kusko se nalazi na dnu nekadašnjeg jezera, i ima oko dvesta hiljada stanovnika. Sem centralnog trga i dve-tri koje su asfaltirane, sve ostale su uske, utabane i idu gore-dole, sa starim kućama koje se nadnose jedna prema drugoj, možda one iste iz doba Pizara.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Gonjen zlatnom groznicom, Pizaro stiže u ovaj grad sa malom trupom vojnika na konjima koje domoroci vide prvi put u svom životu. Inke, narod koji je tu živeo, dočeka ga dobronamerno. Svestan nadmoćnosti Inka, Španac pozva njihovog kralja na dogovor, i čim je on došao, Pizaro ga odmah zarobi. Videći nezajažljivost Španaca za zlatom, kralj Inka mu ponudi punu sobu zlata za sopstvenu slobodu. Pizaro pristade, ali kad je soba bila napunjena zlatom, on ubija kralja i nekoliko stotina njegovih vojnika. Nastade neopisivo krvoproliće. Kao pobednici ostadoše Španci, dok se Inke povlače visoko u Ande, gde ih Španci nikad nisu pronašli. To mesto, zadnje uporište nestalog naroda, zove se MAČU PIKČU. Posetićemo ga posle dva dana provedena u Kusku. Smešteni smo u jedan od dva hotela tipično španske arhitekture, sa okruglim dvorištem i fontanom sa nekoliko nivoa odakle se sliva voda. U jednom od salona smo i pijemo čaj od KOKE. Mnogi iz naše grupe zapanjeni odbijaju čaj drogu, čudeći se glasno nama koji pijemo. Sa površine mora, za dva sata smo stigli na tri hiljade osamsto metara nadmorske visine, što predstavlja stres za organizam pa zato imamo svi iste tegobe: teško disanje, umor, lupanje srca… Ali sve to kao čarobnim štapićem nestade posle dve šolje bledožute tečnosti. U pitanju su samo tri listića, ubeđuju domaćini „neverne Tome“, koji uporno vrte glavom teturajući se do svojih soba gde se strmoglavljuju u krevete. Mi, čili i odmorni, sami krećemo u razgledanje grada.

Imam osećaj da je Kusko na kraju sveta. Čini mi se da u Kusku mogu dodirnuti nebo, dohvatiti oblak, duboko udisati sveži mirisni vetar sa Anda. U Kusku samo ne mogu da gledam u sunce, isuviše je blizu, isuviše veliko. U ovoj zemlji sunce je BOG, a Bog se ne može videti ni dodirnuti.

Na jednoj od klupa zelene boje sede dve žene, zanete pričaju: jedna obučena u pončo, ogrtač živih boja, sa šeširom na glavi, široko nabranom suknjom, bosonoga. Pored sebe drži mnoštvo rukotvorina od vune lame koje prodaje. Velike i male kape, džemperi, šalovi, čak i ćebe, sve napravljeno od vune lame. Same je predu, tkaju i farbaju bojama dobijenim od biljaka. Do nje sedi mlada Peruanka vrlo moderno obučena. Reklo bi se u zapadnjačkog garderobi. Pričaju na kečua jeziku, kojim govori većina stanovnika, mada je zvanični jezik španski. Odmah do njih, na sledećoj klupi, dečkić od pet-šest godina, šćućuren u uglu. Kada mu se približih, još se više povuče i kao svako dete, stidljivo okrete glavu suprotno od mene. Ima lice sa crtama tipičnog Indiosa, tamnu put i malo povijen nosić. Ispod lepe šarene kapice koja mu pokriva uši, krije svoj zaplašen pogled. Ne pomera se čak ni kada ga nudim čokoladom, tek kada parče stavih sebi u usta, kao bilo koje dete na svetu ne odoleva i, požudno je gledajući, bojažljivo ispruži ruku. Za tren od cele čokoladice nabubriše mu se obrazi.

Sa druge strane trga, gegajući, dolazi starica sa punom korpom banana. Muž želi da ih kupi, a ja se, uz čuđenje otkuda u Kusku banane, pripremam da ih snimim našom kamerom. Onog trenutka kada je uzela novac primetila je da je snimam. Munjevito i besno baci novac, brzo pokupi korpu sa bananama i odgega skrivajući lice maramom. Sve nas mirno i ćutke posmatra crnpurasta devojčica koja sedi na ivičnjaku pored kartonske kutije i prodaje piramidaste roze obojene kolače. Mnoštvo kola, rasklimatanih i prljavih, uglavnom stariji modeli, kruže oko trga neprestano pišteći sirenom jedinstvenog zvuka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari