Na divnom šetalištu, uz desnu obalu Temze, kod Glouba, restauriranog Šekspirovog pozorišta, gdje sve vrvi od mladih ljudi, postavljen je spomenik ser Lorens Oliviju, engleskom glumcu i reditelju, briljantnom interpretatoru djela elizabetanske epohe, posebno Šekspira.

Po Londonu spomenici: državnicima, vojskovođama, generalima, admiralima… Englezi su često ratovali i ratove dobijali. Postoje u Londonu spomenici ženama u ratovima, pa i životinjama; konjima, mazgama, psima… Figure u prirodnoj veličini prikazuju mazge i konje natovarene oružjem.

U elitnoj Bond ulici sjede na klupi bronzani Ruzvelt i Čerčil. Pokušavam da se uglavim između njih; snimak za uspomenu. Uzalud, tijesno je. Sijedam na Ruzveltovo lijevo koljeno, izlizano od mnogobrojnih prethodnika, koji se na istom mjestu fotografišu…

Londonske knjižare su jedinstvene; prijatna mjesta za susrete. U njima se priređuju izložbe. Uz kaficu možete do mile volje prelistavati knjige koje vas interesuju, razgovarati o književnosti, umjetnosti. Koncentrisane su, uglavnom, u Ulici Čaring, u neposrednoj blizini Covent Gardena.

S četiri miliona knjiga koje posjeduje, londonska knjižara Fojles je, očigledno, najveća na svijetu. Osnovao je Vilijam Fojle. U Fojlesu danas rade njegovi nasljednici.

U obližnjoj Ulici Long Acre, knjižara Stanfords, specijalizovana za prodaju mapa. Podovi i plafoni dekorisani su velikim mapama, a u rafovima turističke knjige, globusi raznih veličina, suveniri u istom stilu.

Prodavci u bluzama boje trule višnje. Knjižaru je utemeljio Edvard Stanfords, davne 1853, a u ovoj ulici nalazi se od 1901. godine.

U Drugom svjetskom ratu na Stanfords je pala bomba i uništila dva sprata. Međutim, hiljade mapa, slijepljene jedna uz drugu, bile su, srećom, samo nagorjele na ivicama. Dobro su ih prodavali i sticali značajan imetak.

Knjižaru su posjećivali veliki svjetski istraživači, a u jednom filmu postoji scena gdje Šerlok Holms u Stanfordsu kupuje mape.

Spustih se do Kraljevske akademije umjetnosti (Rojal Academy of Arts) u kojoj teče izložba Moderne britanske skulpture (Modern british sculpture). Pada u oči mermerni muški akt s ogromnim, zafrčenim penisom i mudima do koljena; zatim čuveno bronzano Jedro Henrija Mura (Henry Moore, 1898-1986) s okruglom rupom pri vrhu. Tu se praćaka i jedno žensko tijelo, takođe rad slavnog Mura.

U susjednoj prostoriji kocka, dva sa dva metra; djelo sastavljeno od trulih greda, komada stiropora, cigle, betonskih blokova, praznog limenog bureta, konopaca, kartona, starog dušeka, crvene plastične kante, djelova jorgana, itisona, kožnog jastučića s neke fotelje, cijevi od aspiratora, staniola… I sve je to uredno složeno u kocku, dva sa dva.

Sljedeća skulptura; veliki stakleni kavez! Unutra baštenski plastični bijeli sto, pet stolica, rojevi uginulih i živih muva. Na stolu raščerečeno pile, pet tanjira, otvorena boca crnog vina, dva kečapa, tri flaše piva, nedopijena čaša crnog vina, veliki roštilj prekriven s deset parčadi krmenadli… Sve se crni od bezbroj muva.

I teče Moderna britanska skulptura.

Na razapetom kanapu, crno, ljubičasto, plavo, zeleno platno.

S pozlaćenog plafona Kraljevske akademije umjetnosti, na dugom najlon koncu, visi prepolovljena kruška i u njoj crvena jabuka, zašrafljena metalnim krstastim šarafom…

Big Ben je otkucao podne.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari