Opstajući u prostoru konstantnog sukoba urbofobije i urbofilije, Neusatz – Ujvidek – Neoplanta iliti Novi Sad, u kojem se značajno urušava sve ono sa atributima savremeno, kosmopolitsko ili gradsko, bitan deo svog urbanog identiteta duguje Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, smeštenom u zgradi nekadašnjeg Muzeja radničkog pokreta i narodne revolucije, izgrađenoj sada već daleke 1970. godine. Muzej, osnovan odlukom Skupštine AP Vojvodine pre gotovo pola veka, više puta je menjao svoj naziv da bi se od 2012. godine zvao današnjim imenom.


U periodu 1969 – 2014. godine u produkciji Muzeja i putem saradnje sa drugim institucijama organizovane su „izložbe moderne, avangardne, neoavangardne, postmoderne i savremene umetnosti XX i XI veka Vojvodine, Srbije i međunarodne umetničke scene“, predavanja, razgovori, tribine, radionice, filmske projekcije i sl. dok je MSUV na 54. Venecijanskom bijenalu bio producent postavke „Svetlost i tama simbola“ Raše Todosijevića, čiji je komesar bio tadašnji direktor Muzeja Živko Grozdanić.

Najnovija izložba realizovana u MSUV pod nazivom „Konflikti, provokacije, relacije, izazovi, strepnje, energije, odlučnosti“, otvorena 27. marta, koja u podnaslovu glasi Umetnost u proširenom polju_Pogled na umetničku scenu Vojvodine 1995/2014. i čija je autorka kustoskinja MSUV Svetlana Mladenov, pruža jedan od mogućih prikaza umetničke scene Vojvodine na prelazu između dva veka. Na izložbi koja se, po rečima autorke, bavi „pozicijom vojvođanskog kulturnog prostora u okviru srpske i regionalne umetničke prakse, pojavama i situacijama relevantnim za prepoznavanje pojedinih tokova unutar umetničke scene i relacijama koje je vojvođanska scena uspostavljala sa internacionalnim kulturnim prostorom“, predstavljena su dela realizovana kroz različite medije kao što su: fotografija, film, strip, video, video-instalacija, performans, multimedijalna instalacija, arhitektura, digitalna animacija, umetnička akcija, kompjuterska umetnost, autora Želimira Žilnika, Balinta Sombatija, Zvonimira Santrača, Igora Antića, Stevana Kojića, Dragana Vojvodića, Aleksandra Zografa, Gorana Despotovskog, Jaroslava Supeka i dr. „koji su svojim novim istraživanjima i realizovanim plastičkim konceptima doprineli sveukupnoj vitalističkoj atmosferi vojvođanske savremene umetničke scene.“

Izložba se može pogledati do 23. aprila, a njen prateći program čine projekcija filma „Stara škola kapitalizma“ Želimira Žilnika iz 2009; predstavljanje Evropskog filmskog festivala Palić, projekcija filma „Peščanik“ iz 2007, kao i predstavljanje radova studenata multimedijalne režije i animacije i vizuelnih efekata Akademije umetnosti iz Novog Sada i veče performansa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari