Ulaznica za istanbulski Muzej nevinosti štampana je u svakom primerku istoimene knjige Orhana Pamuka, objavljene u šezdeset zemalja. Srpsko izdanje (Izdavač: Geopoetika) nije izuzetak: otvorite knjigu na strani 579, na blagajni će vam udariti pečat (malog crvenog leptira) i ulaz je slobodan.

Otvaranjem ovog muzeja ostvarena je Pamukova želja da izloži sve stvari i stvarčice koje imaju veze s glavnom junakinjom njegovog „do sada najnežnijeg“ dela, kako ga sam ocenjuje. Ideju o muzeju razvijao je uporedo s pisanjem. Da bi je ostvario, kupio je i renovirao jednu staru kuću, smestivši u nju radnju romana, a kasnije i muzej. Roman ima 83 poglavlja, a eksponati u muzeju raspoređeni su u 83 vitrine, ali se knjiga i muzejska postavka nisu istovremeno pojavili, kao što je Pamuk želeo – roman je objavljen 2008, a Muzej otvoren u aprilu 2012. godine. Pošto su mu turske vlasti zbog njegovih političkih stavova uskratile finansijsku podršku, Pamuk je izjavljivao da odustaje, ali se, srećom, predomislio i svet je dobio muzej zasnovan na romanu – prvi koliko Pamuk zna! Do Muzeja nevinosti najlakše je doći iz avenije Istiklal, koju valjda nijedan posetilac Istanbula ionako neće mimoići. Uostalom, u knjizi je, osim ulaznice, štampana i mapa tog dela grada. Prođe se Galata saraj i skrene niz Jeni čaršiju, a onda levo, ulicom Čukurdžuma, do kuće u boji maline. Tu je „stanovala“ Pamukova junakinja, Fusun. Kuća je na uglu ulice Čukurdžuma i Dalgič Čikmazi sokaka. Sokak se tako zove u romanu, tako piše i na uličnoj tabli – pa razaberite šta je fikcija a šta zbilja, da li umetnost podražava život, ili obrnuto, kako je tvrdio Oskar Vajld. Siromašna Fusun i bogataš Kemal započinju svoju romansu sredinom sedamdesetih, i mada se XX vek bliži kraju, u Turskoj su momak i devojka još smeli da se sastaju samo u prisustvu roditelja. Osam godina gotovo svake večeri Kemal sedi s njima „kao hrpa nespretnosti i srama“. Svaki put ponešto ukrade, opsesivno prikupljajući sve što je Fusun dodirnula, a što je sada u Muzeju nevinosti, kako nas uverava Orhan Pamuk. Dakle: njena cvetna haljina; čaša iz koje je pila vodu; njena pasta za zube; fotografija vrane koju je crtala; bioskopske karte; filmski plakati; razglednice; slike Istanbula; novinski napisi; restoranski meniji; tiketi za loto; stari satovi; flaše za soda-vodu; vitrina puna figurica od porcelana, slomljeno porcelansko srce „koje će dočarati Kemalov bol“; tačno 4.213 pikavaca – od cigareta koje su bile na usnama njegove drage… I još mnogo štošta. „Razigrano i duboko“, citira se u muzejskom katalogu „Financial Times“. Jer sve je to više od običnih sitnica i od jedne ljubavne priče – to je život Istanbula tih godina. Vođen idejom da osnuje muzej, Kemal će, kad ostane bez Fusun, obići 1.743 mala muzeja širom sveta. A šta očekuje od posetilaca? Da osete „poštovanje prema Fusun i mojoj ljubavi i uporede svoje uspomene i našu ljubav“. Korisnike audio-vodiča koji razumeju turski ili engleski kroz muzej vodi Orhan Pamuk!

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari