Norveška (1): Spektakl koji traje 1

Norveški fjordovi su umetnički rad prirode. Autorstvo ove efektne definicije pripada Unesku, koji je dva fjorda, Nero i Đeranđu (Geiranger), uvrstio u svetsku baštinu i zaštitio još neke atrakcije, kombinaciju prirode i ljudskog rada, kao što je put kroz planinu Trollstigen, usečenom duboko u planinu, sa vrtoglavim pogledom na strme planine, vodopade, duboke fjordove i plodne doline.

U Norveškoj ima više od 1.000 fjordova, ali najveći broj najlepših, kao što su pomenuta dva, nalaze se na njenoj zapadnoj obali. Uputili smo se tom obalom, od Kirkenesa sa krajnjeg severoistoka, do raskošnog Bergena na jugozapadu, prateći „umetnički rad prirode“ šest dana, ploveći 2.400 kilometara nizvodno. Provlačili smo se kroz uzane vodene puteve usečene u visoke planine, sa kojih vodopadi u kaskadama padaju sa brda, gledali glečere ispod kojih su se šćućurile stare naseobine sa ribarskim kabinama i susretali se s gradovima sa spektakularnom arhitekturom.

Pošto smo na početku putovanja, srećom, zbog hladnoće izbegli poziv kapetana broda da se na prvoj stanici, Vardeu, okupamo u ledenoj vodi Arktičkog okeana, drugog dana smo se našli među belim medvedima. Opet srećom, samo u udruženju belih medveda u mestu Hamerfest, jednom od najsevernijih gradova na svetu, na čijem je obližnjem ostrvu stanica za priroda gas kaji se vadi iz Barencovog mora.

Predveče smo svratili do pitoresknog mestu sa kućicama poređanim na obali, na koju su izašli valjda svih 200 stanovnika, mašući brodu koji ih snabdeva poštom i potrepštinama. To je verovatno stalni ritual i možda najvažniji dnevni događaj za to mesto. Veselo smo im odmahivali, prizivajući slike norveške prošlosti i života u udaljenim i tada odsečenim ribarskim naseobinama u divljoj i nesavladivoj prirodi.

Oko ponoći silazimo sa broda i odlazimo na ponoćni koncert u Arktičku katedralu u Tromsou, glavnom kulturnom centru iznad Polarnog kruga od koga je udaljen 350 kilometara. U srcu Arktičke divljine, okružen planinama i lepim fjordovima, presečen elegantnim mostom koji ga zajedno sa tunelom povezuje sa kopnom, Tromso se prostro s obe strane obale ogledajući se u bistroj vodi, posebno ističući vekovima stare drvene kućice. U svemu tome, sa svojim špicastim krovom, vitražnim prozorima i fascinantnim osvetljenjem, dominira Arktička katedrala.

Tromso je grad sa muzejima, univerzitetom, istraživačkim institutima, industrijom, dinamičnim noćnim životom. Pariz Severa, kako Tromso mnogi nazivaju, ima čak oko 72.000 stanovnika, što je pravi megalopolis u odnosu na par stotina ili dve-tri hiljade žitelja u drugim usputnim mestima. Polazna stanica za mnoge polarne istraživače i avanturiste, jedno je i od najboljih mesta za gledanje spektakularnog severnog svetla tokom zime.

Trećeg dana brod plovi kao da se nameračio na okomite zidove okolnih planina pod snegom. Stigli smo u mini fjord Trol, kroz uzani prolaz Raftsund. Trolfjord (dobio ime po mitološkoj nordijskoj figuri Trolu) dugačak je samo dva kilometra i širok 100 metra, a okružen je planinama od oko 1.000 metara koje se gotovo pod pravim uglom strmoglavljuju u vodu. Da nije bilo lepo vreme, ne bismo mogli ni da se približimo ovom atraktivnom fjordu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari