Estonci na ovim prostorima žive oko 9000 godina.



U 13. veku doživljavaju napad Krstaša, stanovnici pružaju otpor tako da napadači traže pomoć Danske koja stiže sa brodovima i vojskom i preuzima teritoriju severne Estonije. Danci nemaju nameru da ostanu, već osvojenu zemlju prodaju Nemcima za 40 tona srebra! Okupatori Estoniju bili su Švedi, Rusi, Nemci, i opet Rusi do 1991. kad je Estonija dobila nezavisnost.


Estonci imaju sopstveni jezik, po veroispovesti su katolici i luteranci. Nacionalna valuta je estonska kruna(1E=15 kruna). Prosečna plata je 1000 evra. Ovde živi 35% Rusa. Da bi dobili državljanstvo moraju znati estonski i 35 godina boravka! Pošto je bogata šumom (40%), u Estoniji je razvijena industrija drveta i papira. Treba istaći da zemlja ostvaruje – čak 18% prihoda od turizma zbog priliva turista i trgovaca.

Da je Talin trgovački grad oseti se već na ulazu u staro jezgro. Njegov duh najprisutniji je u večito punoj LUCI – srcu kupovine.

Luka je od davnina načičkana bezbrojnim radnjicama sa izobiljem robe. Najprisutnija i najtraženija je äSALEMAô votka sa 80% alkohola (od pola čašice se pada u nesvest!). Saznajemo da posetioci i kupci – posebno komšije iz Švedske i Finske koji svakodnevno dolaze – nekad ne naprave ni korak dalje, već ostaju na obali i na licu mesta kupuju i snabdevaju se za duži vremenski period, a potom grabe na brod, pa nazad, ka susednoj obali (priča podseća na finsko-švedski „pijani brod“!) Bilans! Grad Talin, sa samo 500.000 stanovnika, ima neverovatnih DVA MILIONA i osam stotina POSETILACA GODIŠNJE!

Posebno zadovoljstvo je doživeti Stari Talin podeljen na Gornji i Donji grad. Dakle, krećemo iz Tompea, kako se nekad zvao Gornji grad.

Na impozantnoj visini od 45 metara iznad mora, ovde je živela nobl-klasa: bogati Nemci, ugledni Šveđani, uspešne zanatlije i trgovci.

Pred nama su zidine; pre nego što uđemo u prošlost prolazimo kulu po imenu Visoki Herman. Iza zida se pojavljuje hiljadu godina star Dvorski trg. Sa leve strane je Parlament, a preko puta njega blješti bela i velelepno-raskošna Ruska crkva Aleksandar Nevski (iz 1900. god). Ne zna se koji detalj je lepši. U njoj ili na njoj!

Spletom uzanih uličica koje vode uzbrdo prolazimo luteransku i biskupsku crkvu, potom sivu zgradu po imenu Hanza. Po boji i stilu može se naslutiti da je bila sedište Udruženja trgovaca.

A sve te silne uličice, prolazi, kapije i staze, vode na jedan od čak tri vidikovca – lepa kao biser na patinastoj ogrlici.

Prvi je i najveći. Uz ivičnjak platoa poređali se gitarista, uz njega je prodavac viteških maski, pa vlasnica stočića na sklapanje i tablom na kojoj piše: KAFA, 2e. Oglušavam se o izazov zanosnog mirisa i stremim ka špicu terase sa koje puca pogled na jasno plavo nebo, crvene krovove, elegantne tornjeve, kule, kapije.

Na dnu je Baltik, a iznad njega, kao šlag pufnasto-beli oblaci…

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari