Johan Fridrih Štedel zaveštao je konačnom verzijom svog testamenta iz 1815. godine građanima Frankfurta svoj privatni posed i svoju impozantnu umetničku zbirku. Kao prvi građanin u nemačkom govornom području, zaveštao je ovaj bankar i trgovac začinima jedan javni umetnički muzej i jednu umetničku akademiju i tim velikodušnim i dalekovidim mecenatskim gestom zadužio potonja pokoljenja. Blagodareći velikoj pasiji ovog građanina Frankfurta, kao i angažmanu i podršci mnogih drugih, nastala je opsežna i visokokvalitetna zbirka umetničkih artefakata od poznog srednjeg veka do savremenog doba i jedan od najrenomiranijih muzeja u Evropi.

Johan Fridirh Štedel je rođen 1728. godine u Frankfurtu. On je na liniji trgovačke karijere svoga oca i sam postao ugledni trgovac žitima, kafom, bojama, indigom i metalima (olovom). Potom je akcenat sa trgovine prenesen na bankarski posao, čime je Štedel postao veoma bogat.

Kada je o nastanku zbirke reč, muzej je proteklog vikenda obeležio 200 godina postojanja. Štedel je bio veoma zainteresovan za umetnost, te su mnogobrojna poslovna putovanja na kojima je dolazio u kontakt sa mnogim ličnostima iz najrazličitijih kultura, činila plodorodno tle za nastanak njegove umetničke zbirke. Već je 1760-ih godina broj sakupljenih slika, grafika i sitne plastike bio impozantan. Težište je ležalo, kao što pokazuje katalog u kome je na francuskom jeziku inventarizovano i opisano oko 500 slika, na nemačkom i holandskom slikarstvu baroka. Štedel je umro 1816. godine u Frankfurtu, ostavivši za sobom testament o osnivanju fondacije, poznate kao „Das Stadelsche Kunstinstitut“ – „Štedelov umetnički institut“, koji je u okviru minulih dvesta godina od svog osnivanja prerastao u jedan od najznačajnijih umetničkih muzeja Evrope i celokupnog sveta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari