– Nakon povreda našeg vazdušnog prostora od strane ruskih aviona u dva navrata 3. i 4. oktobra 2015, opširno i jasno smo objasnili naša pravila angažovanja i u Ankari i u Moskvi kako civilnim, tako i vojnim vlastima Rusije. Od 30. septembra do 30. oktobra Rusija je 14 puta upozoravana na raznim nivoima. Predsednik Erdogan je lično dva puta upozorio predsednika Putina – kaže u ekskluzivnom intervjuu za Danas premijer Turske Ahmet Davutoglu, odgovarajući na pitanje da li je turska vojska morala da sruši ruski avion 24. novembra.

Davutoglu u ponedeljak, zajedno sa delegacijom turskih poslovnih ljudi, dolazi u dvodnevnu posetu Beogradu.

 Evropska unija od Turske očekuje puno u zauzdavanju izbegličke krize. Zapadna koalicija očekuje da Turska učini više u borbi protiv Islamske države. Koliko razrešenje ove dve krize zavisi od Turske?

– Pojačani priliv izbeglica u našem zajedničkom susedstvu doveo je do jačanja postojeće saradnje u vezi sa migracijama između Turske i EU. Intenzivni razgovori u poslednjih nekoliko meseci kulminirali su Samitom Turska-EU na kojem smo zajedno sa svim liderima EU odlučili da sprovedemo Zajednički akcioni plan o migracijama. Ovaj plan sadrži efektivne mere čiji je cilj da spreči dalju pogibiju i da obezbedi bolje upravljanje neregularnim migracijama u duhu podele tereta i odgovornosti. Od suštinskog je značaja imati u vidu da je napredak po tačkama plana dvosmerna ulica. Obe strane imaju i obaveze i očekivanja od ovog plana. Opipljivi rezultati se mogu postići jedino ako se i Turska i EU posvete njegovoj uspešnoj implementaciji. Turska je spremna da se usmeri na sve elemente navedene u Akcionom planu. Naši napori usmereni su na jačanje borbe protiv neregularnih migracija. Ukoliko EU nije zajedno sa nama u toj borbi ne možemo postići konkretne rezultate u rešavanju migrantske krize.

Treba takođe imati u vidu da je izbeglička kriza posledica šireg problema, a to je kriza i haos u Siriji. Ukoliko se za ovaj problem ne nađe sveobuhvatno i održivo političko rešenje talas izbeglica će se nastaviti. Kada je reč o borbi protiv Daeša (Islamske države, prim. M. M.), Turska je najisturenija meta ove opasnosti i uveravam vas da se naše vlasti svim snagama bore protiv nje. Naši nadležni organi preduzimaju sve neophodne mere za sprečavanje građana trećih zemalja na njihovom putu da se pridruže radikalnim grupama u Siriji. U tom smislu, preko 28.000 ljudi stavljeno je na liste zabrane ulaska, a preko 2.7000 stranaca deportovano je u periodu od 2011. do 2015. godine u sklopu mera protiv stranih boraca. Pored toga, osnovane su jedinice za procenu rizika na aerodromima i glavnim autobuskim stanicama. Do sada su te jedinice proverile preko 7.000 ljudi, a više od 1.600 njih sprečeno je da uđe u Tursku. Međutim, svima mora da bude jasno da je problem stranih terorista samo simptom, a mi treba da stvorimo i primenimo terapiju za ovu bolest. U suprotstavljanju rizicima i pretnjama koje ekstremne grupe trenutno predstavljaju važno je ne gubiti iz vida temeljni uzrok ovog problema. Stoga očekujemo da izvorišne zemlje preduzmu sve neophodne mere kako bi sprečile radikalizaciju svojih građana i sprečili pojedince da putuju van njihovih granica ukoliko se sumnja da su angažovani u terorističkim ili radikalnim aktivnostima kao strani teroristi. Međunarodni napori treba da se usredsrede na uništavanje regrutnih i pomoćnih mreža koje funkcionišu preko izvorišnih zemalja kao i na sprečavanju širenja ekstremističke propagande. Ove mreže se vešto služe društvenim medijima i internet komunikacijama.

Nije fer očekivati od Turske da sama zaustavi i interveniše protiv pojedinaca kojima su njihove matične zemlje omogućile da putuju u inostranstvo i prolaze u tranzitu kroz druge zemlje bez ograničenja. Prema tome, treba se pozabaviti činjenicom da se nastavlja priliv ovakvih pojedinaca koji se radikalizuju do nasilnog ekstremizma u svojim zemljama.

Javnost u Srbiji bila je iznenađena kada je objavljeno da je turska vojska srušila ruski vojni avion. Da li je avion morao da bude srušen? Verovatno ste mogli da predvidite kakva će biti reakcija Moskve.

– Najpre želim da naglasim da je nemili incident od 24. novembra u suštini predstavljao primenu postojećih turskih pravila angažovanja protiv neidentifikovane pretnje koja je povredila turski vazdušni prostor uprkos ponovljenim upozorenjima. Turski radari upozorili su pomenuti avion deset puta za pet minuta da promeni kurs leta. Ova upozorenja čuli su i zabeležili štabovi i piloti anti-Daešovske koalicije. Pošto se povređivanje nastavilo, turski avioni F-16 koji su patrolirali pograničnom oblašću pucali su u turskom vazdušnom prostoru. Pogođeni avion srušio se na susednu teritoriju unutar Sirije. Neki delovi aviona pali su i na tursku teritoriju povredivši dvoje turskih državljana. Tek je mnogo kasnije utvrđena nacionalnost ovog aviona nakon saopštenja ruskih vlasti posle incidenta. Turske bezbednosne službe uložile su mnogo napora da pronađu telo poginulog pilota i predale su ga Rusiji uz vojne počasti.

Svakako verujemo da se ovaj incident mogao izbeći samo da su ruske vlasti obratile pažnju na naša ponovljena upozorenja od početka ruskih vazdušnih udara u Siriji. Upozoravali smo Rusiju na sve moguće načine i na svim nivoima kako bi se izbegao incident. Nakon povreda našeg vazdušnog prostora od strane ruskih aviona u dva navrata 3. i 4. oktobra 2015, opširno i jasno smo objasnili naša pravila angažovanja i u Ankari i u Moskvi kako civilnim, tako i vojnim vlastima Rusije. Od 30. septembra do 30. oktobra Rusija je 14 puta upozoravana na raznim nivoima. Predsednik Erdogan je lično dva puta upozorio predsednika Putina – u telefonskom razgovoru 21. oktobra, a zatim i tokom njihovog sastanka na Samitu G-20 u Antaliji. Dozvolite da vam skrenem pažnju na jednu suštinsku stvar. Odbrana nacionalnog vazdušnog prostora i granica jedna je od glavnih nacionalnih dužnosti i suverenih prava svake zemlje. Nismo mi povredili vazdušni prostor druge strane, mi smo samo branili svoje državne granice. Međutim, pored toga što je dala neke neprihvatljive izjave i neosnovane optužbe na najvišem nivou, Rusija je počela da primenjuje i preterane mere protiv Turske. Ruska propagandna mašinerija radi punom parom. Uprkos ovakvoj preteranoj reakciji sa ruske strane, mi smo do sada sledili konstruktivnu politiku kako ne bismo pogoršavali situaciju. Sačuvali smo miran i staložen pristup, ali naše strpljenje nije bez granica. Uprkos svemu, nadamo se da će preovladati razum i da Rusija neće mnogo odugovlačiti sa preispitivanjem svog stava i mera. Na taj način bićemo u stanju da se ponovo usmerimo na naš zajednički cilj borbe protiv Daeša.

Kakva je bezbednosna situacija u Turskoj posle terorističkog napada u Ankari 10. oktobra?

– Turska se suočava sa pretnjom terorizma od mnogih terorističkih organizacija uključujući Daeš, PKK i DHKP/C. Nastavićemo da se borimo protiv njih dok ne iskorenimo pretnju terorizma. Ali moram da podvučem da je za pobedu u ovoj borbi neophodna iskrena međunarodna saradnja. Protiv svih terorističkih organizacija se mora boriti sa istom odlučnošću.

 Kazali ste da su za napad možda odgovorni Radnička partija Kurdistana i Islamska država. Da li je danas jasnije ko je odgovoran?

– S obzirom na to da istraga još traje, ne bi bilo u redu komentarisati ovo pitanje.

 Sa vama u Beograd dolaze turski privrednici. Može li Srbija da očekuje nove turske investicije?

– Kao turski premijer uveravam vas da, sa razvojem pravnog sistema koji je kompatibilan sa slobodnom i kompetitivnom tržišnom privredom, ohrabrujemo i nastavićemo da ohrabrujemo naše firme da više investiraju u Srbiji. Međutim, naše firme koje su često i deo multinacionalnih partnerstava investiraće samo ako postoji povoljna, efikasna i fer klima za investiranje. Prema tome, potreban je zajednički napor naših zemalja na osnovu zajedničkih interesa: sa jedne strane naša vlada će uvek omogućiti turskim kompanijama da traže profitabilne mogućnosti u bilo kom delu sveta. Sa druge strane, vlada Srbije treba da olakša stvaranje poslovne klime koja daje mogućnosti za profit privatnog sektora. Verujem da će članstvo Srbije u STO takođe ohrabriti trgovinu i investicije u Srbiji. U svakom slučaju, kao od država na putu ka članstvu u EU to se od nas i očekuje: zajednička odgovornost nam je da uspostavimo funkcionalnu tržišnu privredu i osposobimo se da se borimo sa konkurencijom i tržišnim zakonima. U Turskoj imamo veoma pokretljiv i globalno aktivan privatni sektor sa impresivnim preduzetničkim sposobnostima. Kako bi ovaj aktivni kapital došao u Srbiju potreban je pravni okvir koji je podsticajan za biznis i obezbeđuje našim firmama da će njihove investicije rasti i napredovati istovremeno otvarajući radna mesta i doprinoseći razvoju Srbije.

Kako vidite politiku Srbije na Zapadnom Balkanu, posebno prema Bosni i Hercegovini? Unapređena je politička saradnja Beograda i Sarajeva, a premijer Srbije Aleksandar Vučić dva puta ove godine posetio je Srebrenicu.

– Region Balkana je u periodu preispitivanja subverzivne šeme bilateralnih i susedskih odnosa iz koga su kulminirala bolna iskustva iz devedesetih godina. Preispitivanje bilateralnih odnosa i oživljavanje saradnje su dva glavna elementa ovog novog shvatanja. Srbija je predvodnik u tome. Cenimo napore srpske vlade da pokrene i održi približavanje sa susedima u regionu na osnovu konstruktivnog pristupa uspostavljanju dobrih odnosa i unapređenju saradnje. Odnosi između Srbije i Bosne i Hercegovine su strateški važni za budućnost Balkana. Otuda približavanje Beograda i Sarajeva ima moć da ojača ukupnu stabilnost u regionu. Uprkos kontroverzama po nekim pitanjima koja su uglavnom podsećanja na prošlost, mi podržavamo uzajamne konstruktivne korake. Učešće premijera Vučića na obeležavanju dvadesete godišnjice Srebrenice, a nakon toga poseta Beogradu trojice članova bosanskog Predsedništva osnažili su proces približavanja uzajamnom dobrom voljom i konstruktivnim namerama. Zajednička sednica dve vlade održana u Sarajevu u novembru a zatim i investiciona konferencija uz učešće premijera Vučića u Srebrenici bila su dodatna dva koraka koja je učinila Srbija u svojoj hvale vrednoj odlučnosti da unapredi ovaj proces. Ovo je razvoj događaja koji obećava i ohrabruje naše zajedničke napore ka mirnom Balkanu pod kišobranom EU.

S druge strane približavanje Srbije i Albanije je paralelan kolosek interakcije koju Beograd vešto vodi u svom holističkom pristupu stabilnom i naprednom Balkanu. Nakon primarnih poseta na visokom nivou sa obe strane drago nam je da vidimo nastavak dijaloga. Smatramo da je uzajamna volja Srbije i Albanije za pomirenje za pohvalu jer se održava pod znatnim ograničenjima i tenzijama na obe strane. Normalizacija između Srbije i Albanije je takođe komplementarni element procesa dijaloga Beograd-Priština zbog kojeg je još značajnija. Cenimo i potpuno podržavamo proces dijaloga uz posredovanje EU i njegov napredak smatramo vitalnim za mir i prosperitet Balkana.

 Mislite li da je moguće obnavljanje trilateralne saradnje između Turske, Srbije i BiH?

– Mehanizam trilateralnih konsultacija između Turske, Srbije i BiH je proizvod naših zajedničkih napora da unapredimo mir, stabilnost i blagostanje na Balkanu uz međusobno razumevanje. Uz naše napore, vlade i Srbije i Bosne i Hercegovine aktivno su podržale i dale opipljiv doprinos ovom procesu. Mehanizam trilateralnih konsultacija postojano napreduje od samog početka. Imajući u vidu ključan značaj Bosne i Hercegovine za budućnost Balkana, naglašavamo našu zajedničku volju da zaštitimo i ojačamo stabilnost Bosne i Hercegovine. Dometi Mehanizma nisu ograničeni na uspeh koji je zabeležio u političkoj sferi, već smo 2013. osnovali i ekonomsku granu tog mehanizma. Trilateralnom mehanizmu smo poslednjih godina dali osetan uzlet. Održali smo deveti i deseti ministarski sastanak u Njujorku na marginama sastanaka 69. i 70. Generalne skupštine UN 2014. odnosno 2015. godine. Na tim sastancima složili smo se da i dalje ubrzamo mehanizam kroz projekte ekonomske saradnje.

U dogovoru smo održali i sastanak Trilateralnog trgovinskog komiteta, kao ekonomski ogranak Mehanizma u drugoj polovini ove godine. U tom kontekstu komitet je održao dva uzastopna sastanka u avgustu u Ankari i u oktobru u Beogradu, tako da su se naši ministri privrede i trgovine dva puta sastali za dva meseca i ponovili odlučno opredeljenje da se pojača ekonomska saradnja. Nakon beogradskog sastanka biznis forum u Sarajevu bio je prilika da se okupe predstavnici privatnog sektora sve tri zemlje oko nekoliko zajedničkih projekata. Sada smo u fazi harmonizovanja međusobnih sporazuma o slobodnoj trgovini u odnosu na nove ekonomske i poslovne mogućnosti. Još jedan konkretan ishod ekonomskog aspekta mehanizma biće osnivanje zajedničkog Trgovinskog predstavništva Srbije i Bosne i Hercegovine u Istanbulu koje Turska kao svoj doprinos daje ovim dvema vladama. Zajedno sa projektima i aktivnostima Mehanizma trilateralnih konsultacija proces pridruženja Turske i Srbije EU kao i nova Evropska inicijativa prema Bosni i Hercegovini komplementarni su aspekti ka predviđenoj integraciji Turske i Balkana u evropske i Evroatlantske institucije. Mehanizam trilateralnih konsultacija nastaviće sa radom u periodu koji je pred nama kako bi podržao proces EU integracija naših zemalja kako političkim tako i ekonomskim sredstvima.

Turska uvažava najbolje interese Srbije

U celini narod i vlada Srbije mogu biti spokojni da će Turska uvek našim odnosima pristupati visoko uvažavajući najbolje interese Srbije. Dela govore više od reči: naši napori da uspostavimo tešnju saradnju u okviru Trilateralnog trgovinskog komiteta Turska-Srbija-Bosna i Hercegovina ukazuju na naše opredeljenje da promovišemo integraciju Srbije u njen region i u Evropu. Na primer, predviđamo da januara 2016. otvorimo zajedničko Trgovinsko predstavništvo Srbije i Bosne i Hercegovine u Istanbulu uz velikodušnu podršku poslovne zajednice. Svi takvi koraci čine se u svetlu našeg čvrstog uverenja u nezaobilaznu ulogu Srbije kao garanta mira, dobrobiti i stabilnosti na Balkanu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari