Nemačka zbog, navodno, unutrašnjih političkih razloga i procedura traži da se sporazum o regionalnom predstavljanju Kosova postigne danas, u devetoj rundi dijaloga Beograda i Prištine, nezvanično saznaje Danas u diplomatskim krugovima.

Takođe se spekuliše da bi nedavna poseta zamenika američkog državnog sekretara Vilijama Bernsa Beogradu i Prištini mogla da dovede do pomaka, jer se Zapadu žuri između ostalog i da bi kosovskom premijeru Hašimu Tačiju sačuvao tesnu većinu u Skupštini Kosova. Ukoliko i današnja runda pregovora propadne, Srbija bi, kako je Danasu nezvanično rečeno, mogla i u martu da „izvisi“ za status kandidata za članstvo u EU.

Kako je objašnjeno našem listu, svako odlaganje ili pomeranje dijaloga Beograda i Prištine za narednu sedmicu u velikoj meri bi uticalo na stav Nemačke. Tačnije, šanse Srbije za uspeh njene kandidature bile bi takoreći nikakve. Izvori Danasa napominju da vlada Angele Merkel želi da do dogovora dođe što pre, kako bi kancelarka imala vremena da svoju odluku o statusu kandidata obrazloži poslanicima Bundestaga, kao i široj javnosti.

Eventualan današnji dogovor u Briselu presudan je i zbog toga što bi se izbegla mogućnost da pojedine države članice EU pokrenu pitanje uklanjanja barikada na prelazima između severa KiM i centralne Srbije, na koje Beograd nema zadovoljavajući odgovor, tvrde izvori našeg lista.

– Odluka o statusu kandidata umnogome zavisi od današnjih pregovora. Uspeh u tom dijalogu zavisi od stavova obe strane, ali i od razumevanja da je napredak i jednih i drugih obostran interes – kaže za Danas Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije.

Delević smatra da je od samita Evropskog saveta 9. decembra 2011. bilo dovoljno vremena da se vidi šta je u međuvremenu postignuto i da se zaokruži pravni okvir za primenu do sada postignutih dogovora Beograda i Prištine.

Ognjen Pribićević, bivši ambasador Srbije u Nemačkoj, takođe smatra da je dogovor o regionalnom predstavljanju Kosova ključni uslov za pozitivnu odluku o statusu kandidata.

– Predlog, koji je Priština iznela u pismu zemljama članicama EU da Srbija ne dobije status kandidata, samo govori o tome da na Prištinu raste pritisak međunarodne zajednice i verovatno nekih od njenih ključnih saveznika da se postigne dogovor. To je dokaz da za Srbiju postoje mnogo veće šanse za sticanje statusa kandidata nego u decembru, iako je apsolutno prerano govoriti o tome – kaže Pribićević za Danas.

Uprkos dilemama da li će se dijalog nastaviti 21. februara, za koje su beogradski izvori prozivali Prištinu, portparol visokog predstavnika EU za bezbednost i spoljne poslove Maja Kocijančić potvrdila je za naš list da će se danas u Briselu održati celodnevni pregovori. Ona je kao glavne teme najavila regionalno predstavljanje Kosova i ostvarivanje ranije postignutih dogovora.

– Pozvali smo obe delegacije i očekujemo njihov dolazak. U interesu obe strane je da učestvuju u razgovorima – napominje Maja Kocijančić.

Borislav Stefanović, šef tima Vlade Srbije za dijalog s Prištinom, potvrdio je dolazak u Brisel. Nastavak dijaloga je već duže vreme u ćorsokaku jer je dogovor „zapeo“ kod sadržaja fusnote. Stefanović je potvrdio ranije pisanje Danasa da je ponuda Beograda, između ostalog, da pored naziva „Kosovo“ budu dopisani Rezolucija 1244 SB UN i mišljenje Međunarodnog suda pravde da jednostrano proglašenje kosovske nezavisnosti nije u suprotnosti s međunarodnim pravom.

Hašim Tači je uoči nastavka dijaloga najavio da će „beogradska formula“ biti dopunjena i Rezolucijom o proglašenju kosovske nezavisnosti od 17. februara 2008. On je nagovestio da je takvo rešenje dogovoreno na sastanku najviših kosovskih zvaničnika s Vilijemom Bernsom, što ga nije spasilo kritika političkih oponenata koji ga optužuju da je „zbog lične karijere odustao od Republike“. Pojedini prištinski mediji čak tvrde da je Bernsova „ponuda“ Tačiju bila „ili kompromis ili zatvor“. U prištinskoj štampi upozorava se i da bi „ukoliko Vlada Kosova prihvati Rezoluciju 1244 u fusnoti, lobiranje za priznavanje kosovske nezavisnosti bilo nemoguće“.

U prištinskim diplomatskim izvorima spekuliše se da su, uprkos medijskim neslaganjima, nastavku dijaloga o regionalnom predstavljanju Kosova prethodili direktni tajni dogovori Beograda i Prištine.

U Skupštini zajednice opština AP KiM Danasu je nezvanično rečeno da će, ako dođe do dogovora o ovom pitanju, ova organizacija podneti krivičnu prijavu protiv predsednika Srbije Borisa Tadića zbog povrede Ustava.

SNV severnog KiM zatražilo je juče da se zakazani nastavak pregovora „otkaže, jer ugrožava integritet Srbije i predstavlja izdaju najvitalnijih srpskih državnih i nacionalnih interesa“. U saopštenju se ističe i da se ni „dosadašnji dogovori ne mogu implementirati, jer će se srpski narod njihovoj primeni suprotstaviti svim legitimnim sredstvima“. Zahtev da se današnji razgovori u Briselu odlože juče je zatražila i DSS, sa obrazloženjem da vlast nema većinu u Skupštini Srbije.

Uslovi i rokovi Evropskog saveta

Evropski savet, koji čine šefovi vlada i država članica EU, u decembru 2011. odložio je donošenje odluke o statusu kandidata Srbije i zadužio Savet ministara da do narednog zasedanja Saveta početom marta ispita da li je Beograd napredovao u primeni sporazuma s Prištinom, uključujući dogovor o administrativnim prelazima, zatim da li je postigao sporazum o regionalnoj saradnji i aktivno sarađivao na omogućavanju Euleksu i Kforu da izvršavaju svoje mandate na celoj teritoriji KiM. Savet ministara trebalo bi da 28. februara donese preporuku o kandidaturi, koju Evropski savet prvih dana marta treba da potvrdi.

Šta je Priština pisala članicama EU?

Iako više srpskih državnih zvaničnika pominje pismo u kojem Priština od država članica EU traži da se Srbiji ne da status kandidata zbog nesprovođenja briselskih dogovora, u Prištini i Briselu juče niko nije mogao da zvanično potvrdi postojanje tog dokumenta. U diplomatskim izvorima nezvanično se tvrdi se u EU trenutno razmatra pismo kosovskih zvaničnika koje se odnosi na regionalno predstavljanje Prištine i u kojem se, navodno, direktno ne traži da se Beogradu uskrati status kandidata. Prema nekim verzijama, pismo ima 16 strana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari