Proces pridruživanja Srbije Evropskoj uniji podrazumeva i otvaranje poglavlja koje se odnosi na energetiku (Poglavlje 15). Kako bi primenila ciljeve Evropske energetske unije, Srbija treba da ostane aktivna u radu institucija Energetske unije, ne samo formalno, već i u praksi, u cilju izgradnje održivih energetskih sistema i integracije sa svojim susedima putem konkurentnih energetskih tržišta, navodi se u nedavno objavljenom mišljenju Evropske komisije, u koje je Danas imao uvid.

U dokumentu se, takođe, podseća da je Srbija „ugovorna strana u Energetskoj uniji“, kao i da je Evropska komisija u svojoj „Komunikaciji o strateškom okviru za fleksibilnu energetsku uniju sa proaktivnom politikom klimatskih promena“ objavila da će predložiti jačanje Energetske unije u cilju „bliže integracije EU i energetskih tržišta Energetske unije“.

„Komisija je takođe najavila da će uključiti ugovorne strane Energetske unije u preventivne i vanredne planove na regionalnom i nivou EU kako bi se postarala za bezbedno snabdevanje energijom. Nakon takvih najava, na ministarskom samitu Energetske unije održanom 16. oktobra u Tirani na predlog EK usvojeni su akti koji su postali deo pravne tekovine Energetske unije. Ovi akti uključuju Direktivu o energetskoj efikasnosti, Regulativu EU o transevropskim energetskim mrežama i opšte smernice pod nazivom Buduće zajedničko delovanje zarad bezbednosti snabdevanja gasom“, ističe se u mišljenju Brisela.

Kako je Danas pisao nakon prošlomesečne posete premijera Srbije Aleksandra Vučića Ruskoj Federaciji, Srbija upravo zbog gasne zavisnosti od Rusije nije u prilici da u ovom trenutku zahladni odnose sa tom državom. Prema rečima naših sagovornika iz Vlade Srbije, Srbija „nema problem“ sa evrointegracijama, za koje je jasno opredeljenja, ali je problem što zbog gasne zavisnosti i izvoza ne može da se odrekne saradnje sa Rusima, a Evropa ima „dvoličan odnos prema tom pitanju jer uređuje ekonomske aranžmane sa Moskvom“.

Savet EU je u martu ove godine odobrio stvaranje Energetske unije EU, kako bi se unapredila energetska bezbednost Evrope, što je delimično bilo motivisano krizom u Ukrajini, odnosno zaoštravanjem odnosa EU i Rusije. U tom kontekstu, predstavnik Delegacije EU u Srbiji Frejk Janmat kazao je da će EU finansijski podržati projekte energetskog povezivanja u regionu, te da je za Srbiju iz pretpristupnih IPA fondova do 2020. namenjeno oko 200 miliona evra godišnje, od čega će za energetski sektor biti izdvojen značajan deo sredstava. „Srbija je zavisna od uvoza gasa iz Rusije i bilo bi dobro da ima i druge izvore snabdevanja“, rekao je Janmat, najavivši da će EU izdvojiti značajna sredstva za izgradnju dvosmernog gasovoda između Srbije i Bugarske, koji je, prema oceni Brisela, bitan za energetsku bezbednost regiona. Prema najavama Brisela, gasovod između Srbije i Bugarske biće dug 150 kilometara i imaće kapacitet od 1,8 milijardi kubnih metara godišnje. Oko 60 odsto gasovoda nalaziće se na teritoriji Srbije, a prema ranijim najavama, gradnja bi trebalo da bude završena do 2018. kako bi u 2019. kroz taj gasovod potekle prve količine gasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari