Prilično je jasno da u Evropi raste bojazan zbog medijske situacije u Srbiji, pa se stiče utisak da će to pitanje verovatno biti sadržano u narednom izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije ka članstvu u EU.

Važno je što je pitanje slobode medija takođe pokrenula Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Izveštaji koje OEBS priprema o izborima takođe utiču na godišnje izveštaje EK. Uočljivo je da je zabrinutost za slobodu medija bilo i jedno od pitanja u vezi sa nedavnim izborima u Srbiji, kaže za Danas Džejms Ker-Lindzi, istraživač politike u Jugoistočnoj Evropi na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSEE), komentarišući navode o cenzuri medija u Srbiji.

Lindzi ističe da je važno zapamtiti da je sloboda medija složenija od pokušaja da se proceni da li vlada preduzima korake protiv štampanih i elektronskih medija koji kritikuju njene pozicije.

„Tu su, takođe, pitanja koja se tiču autocenzure u medijskim organizacijama. Postoji osećanje da mnoge medijske organizacije u Srbiji namerno biraju da ne izveštavaju o određenim temama ili izbegavaju da zauzmu kritički stav prema vladi. Očigledno, to ima veliki uticaj na kvalitet demokratije. Potrebno je da postoji raznolik spektar gledišta u funkcionalnom demokratskom sistemu. To ne znači da listovi moraju da budu neutralni ili nepristrasni. U Britaniji oni svakako nisu neutralni. Iako neki listovi možda žele da budu na strani vlade, nikad ne bi trebalo da postoji osećanje da se ostali boje da kritikuju vladu ili da podrže opoziciju ukoliko tako žele“, ocenjuje stručnjak LSEE.

Lindzi poručuje da nije dobro kada neko počne da tvrdi da postoji svojevrsna međunarodna zavera kada se suoči sa kritikom EU i OEBS. „Najpre, to nije način na koji EU i OEBS funkcionišu. Drugo, članice EU to doživljavaju na veoma loš način jer se često tumači kao znak da vlada ne samo da ima problema da prihvati kritike, već verovatno neće ni odgovoriti na njih. Treće, pribegavanje teorijama zavere vidi se kao dokaz nestabilnosti lidera, baš kao što čini Erdogan u Turskoj. Poslednje što Srbija treba da uradi jeste da se sada neprijateljski postavi prema EU, bilo da je reč o direktnom ili indirektnom načinu“, ukazuje on.

Smireno o kritikama

Džejms Ker-Lindzi ističe da ne treba zaboraviti da EU može da obustavi pregovore o pridruživanju sa državom kandidatom u svako doba. „Bolje je prihvatiti kritike i odgovoriti na njih tačku po tačku na smiren, razuman i racionalan način“, konstatuje Lindzi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari