Sudsko veće Haškog tribunala odbacilo je juče zahtev lidera radikala Vojislava Šešelja da bude pušten na slobodu. Veće je odbilo da se suđenje prekine i da optužnica bude odbačena, ocenivši da je Tužilaštvo do sada izvelo dovoljno dokaza za nastavak postupka u svih devet tačaka optužnice za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.

Odluka je doneta većinom glasova sudija Frederika Harhofa i Flavije Latanci, dok je predsedavajući Žan-Klod Antoneti imao „delimično suprotno mišljenje“ U Srpskoj radikalnoj stranci smatraju da je ovakav stav Suda očekivan i da se pokazalo da se njihovom lideru sudi „za izgovorenu reč, a ne za učinjeno“. Iznenađenje odlukom sudskog veća izrazila je direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić.

„Pretresno veće utvrdilo je da ima dovoljno dokaza u svrhu postupka na polovini suđenja koji bi omogućili razumnom sudiji da osudi optuženog za podsticanje svih zločina navedenih u optužnici“, saopštio je predsedavajući Antoneti na kraju čitanja odluke. Prema odluci, pretresnom veću predstavljeno je dovoljno dokaza da su „dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta počinili zločine navedene u optužnici“, kao i o vezi između tih zlodela i Šešeljevog javnog delovanja.

Zoran Krasić, šef Šešeljevog pravnog tima, kaže za Danas da su u SRS očekivali da će Tribunal odbiti zahtev vođe radikala. „Time je još jednom potvrđeno ono što mi govorimo od osnivanja, a to je da je Haški tribunal politička institucija osnovana od Amerike i nekih zapadnoevropskih zemlja, koja ima za cilj da zločince abolira, a žrtvu proglasi odgovornom za ono što se dešavalo na prostoru bivše SFRJ. Prosto je neverovatno da je pretresno veće Tribunala prešlo preko činjenice da je 36 svedoka na sudu potvrdilo da ih je Tužilaštvo ucenjivalo, zastrašivalo ili podmićivalo da lažno svedoče protiv Šešelja. Prešli su i preko dokazane činjenice da u Malom Zvorniku 1992. godine nije bilo nikakvog mitinga, kako su tvrdili pojedini svedoci“, kaže Zoran Krasić i dodaje da ovakva odluka Suda nije legitimna budući da je predsednik sudskog veća izdvojio svoje mišljenje na 70 strana, a da je objašnjenje čitavog veća na 120 strana.

Direktorka FHP Nataša Kandić izjavila je juče da je iznenađena odlukom sudskog veća. Kandić je agenciji Beta rekla da je predsedavajući Žan-Klod Antoneti tokom suđenja govorio da nema dovoljno dokaza. Ona je rekla da je zbog toga za nju iznenađenje da je upravo Antoneti taj koji objavljuje da je izvedeno dovoljno dokaza koji ukazuju da su optužbe dokazane.

Po njenoj oceni, Šešelj će se, umesto iznošenja dokaza u svoju odbranu, odlučiti za završnu reč i pokazati da nema uvažavanja za proceduru i sudsko veće, uz ponavljanje da je to politički sud. „Krenuće u političku završnu reč, što može da dovede do situacije da se suđenje vrlo brzo završi i da njegova kazna ne bude 20, 30 godina, nego kazna koja mu može već u junu ili u skorije vreme omogućiti da bude na slobodi“, navela je Nataša Kandić, ukazavši da, ako Šešelj ide na završnu reč, vrlo brzo može doći do presude.

Izbori bez Šešelja

Šef Šešeljevog pravnog tima ističe da nastavak suđenja treba očekivati tek u oktobru. Da li će Šešelj tada izložiti svoju odbranu ili odmah preći na završnu reč, Zoran Krasić juče nije mogao da nam kaže. „Šešeljevi naredni potezi zavisiće od toga kako će se dalje ponašati Tribunal“, kaže Krasić i dodaje da je jedno sigurno, a to je da će i naredni izbori u Srbiji proteći bez predsednika SRS u kampanji, „što je i bio cilj odluke sudskog veća u Hagu“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari