Ovom regionu je potrebna injekcija poverenja i to je cilj ovog foruma. Mogućnosti za saradnju našeg regiona i Kine su u saobraćaju, infrastrukturi i energetici. Privredni rast je prioritet Srbije. Stara kineska poslovica kaže da je najbolje vreme da posadimo drvo bilo pre 20 godina, a druga prilika sada.

Tu priliku ne smemo da propustimo – rekao je juče predsednik premijere Aleksandar Vučić otvarajući ekonomski forum Trećeg samita premijera Centralne i Istočne Evrope i Kine.

Obraćajući se kineskom premijeru Li Kećijangu sa „druže Li“, Vučić je naglasio da cilj Vlade da „Srbiju učinimo mostom koji povezuje Istok i Zapad, razvijanjem infrastrukture, železničkog i aviosaobraćaja“.

– Ako izgradimo železničku prugu Beograd – Budimpešta, tu viziju pretvaramo u stvarnost. Istovremeno, most Zemun – Borča je primer dobre međusobne saradnje i rada Srbije i Kine. Ovaj region mogao bi da postane lokomotiva koja pokreće Evropu, koja je u stagnaciji – ocenio je Vučić, dodajući i da je „članstvo u EU nacionalni prioritet Srbije“.

Vučić je rekao i da će tokom narednih pet godina polovina privrednog rasta doći iz Azije, pa je ovaj forum prilika za napredak i zapošljavanje. Srpski premijer je dodao i da je Srbija spremna da prihvati dobre primere iz regiona, a naročito iz baltičkih zemalja. Istakao je da Srbija mora da nauči kada treba da kaže „ne“. „Godinama smo govorili ‘da’ kada je trebalo da kažemo ‘ne’. Kritikujemo sebe, jer tako ćemo biti u stanju da sebe promenimo“, rekao je Vučić.

Kineski premijer Li Kećijang je posebno istakao potrebu ovog regiona i Kine za infrastrukturnim razvojem, u čemu njegova država može da pomogne, ali i neophodnost postojanja političke stabilnosti u regionu, bez koje nema investicija.

U tom kontekstu je zanimljivo primetiti da je odmah do Lija sedeo albanski premijer Edi Rama, dok je premijera Vučića i hrvatsku ministarku inostranih poslova Vesnu Pusić u prvom redu delilo samo jedno mesto.

Premijer Li je ocenio da je „u ovoj sali veoma toplo“, a da „mnoge zemlje sada doživljavaju hladno vreme, a hladni vazduh odražava temperaturu koja vlada svetskom privredom“.

– Svetska privreda je spora i mnoge zemlje se suočavaju sa ekonomskim padom. Neke privrede u razvoju su suočene sa devalvacijom. Pitanje je da li će se situacija i pogoršati. Mi moramo da se pripremimo za tu eventualnost – upozorio je Li.

On je ocenio da zemlje centralne i istočne Evrope imaju velike potencijale, a da ako svi budu koristili svoje prednosti i ako bude bilo stabilnosti i mira, onda svetska privreda može da izađe iz poteškoća u kojima se nalazi i da krene napred. Li je dodao da zemlje čiji se potencijali dopunjuju, kao što su Kina i države CIE, moraju da ostvare međusobnu saradnju. Kineski premijer je kao ilustraciju naveo da je BDP Kine po glavi stanovnika samo 40 odsto od proseka u Evropi, dok je u zapadnoj Kini taj pokazatelj samo 40 odsto od nacionalnog nivoa. „Ali, upravo je taj jaz mesto gde postoji potencijal za razvoj.“

– Kina se okreće od proizvodnje robe široke potrošnje ka tome da postane veliki proizvođač napredne tehnologije, kao i jedno veliko tržište koje može da privuče kvalitetne proizvode iz čitavog sveta. Upravo tu leži dopunjavanje naše dve strane. Tamo gde postoje veliki državni dugovi, Kina je priskočila u pomoć bez oklevanja, kupujući državne obveznice i tako smo postali signal da smo odgovoran dugoročan investitor. Kupili smo obveznice iz južnih zemalja Evrope. Želimo snažnu Evropu i jak evro – rekao je Li.

On je ocenio da „naša saradnja nije moguća bez dobrog političkog okruženja“ i da sada „postoje neke tačke koje su pod znakom pitanja“.

– Naše dve strane imaju potrebu za infrastrukturnim razvojem, a devizne rezerve Kine su dovoljne za to. Prošle godine na ovom samitu smo objavili smernice za saradnju Kine i zemalja CIE i 80 odsto toga je ostvareno. Trgovinska razmena je ove godine dostigla 60 milijardi dolara, što je porast od 10 odsto. I ove godine ćemo dati smernice koje će nam biti plan i nacrt, rekao je kineski premijer.

On je u tom kontekstu istakao da Kina ima kvalitetnu i rentabilnu opremu za izgradnju infrastrukture, koja je konkurentna na globalnom tržištu.

– Tokom ovog samita će kineska Vlada predložiti koordinacioni okvir između Kine i CIE gde će moći da se slede pravila tržišta i da se dođe do novih finansijskih modela. Zemlje regiona CIE će moći da iskoriste preostalih 1,7 milijardi dolara kreditne linije, a Kina će možda moći da snizi kamate na te zajmove. Možda ćemo moći da uspostavimo i investicioni fond od tri milijarde dolara, rekao je Li, dodavši i da se Kina raduje uspostavljanju privatno javnih partnerstava u zemljama regiona.

On je najavio i povećanje iznosa koji je na raspolaganju za saradnju Kine i zemalja CIE i dodao da mu je cilj da se za pet godina udvostruči razmena između ovog regiona i njegove države. Za učešće na Samitu i pratećem Ekonomsko-trgovinskom forumu prijavljeno je više od 6.600 učesnika i oko 550 kompanija, od toga veliki broj iz Kine.

Obraćajući se premijerima u Palati Srbija Vučić je istakao da je ponosan što je Srbija domaćin skupa i ponovio najvažnije akcente iz prethodnog obraćanja Ekonomskom forumu u centru Sava. Poručio je da države CIS treba da omoguće pogodan ambijent za realizaciju novih projekata i zahvalio na podršci Kine da se Koordinaciono telo za infrastrukturu nalazi u Beogradu. Istakao je da je Srbija već preduzela mere za vizne olakšice sa Kinom, što smatra podsticajem za lakše kretanje ljudi i impulsom saradnje. Premijer je rekao da značajnu ulogu u toj saradnji ima i sporazum o valutnom svopu.

Svetske agencije o efektima

Asošiejted pres navodi da je Kina, u pokušaju da obezbedi poslovne veze i poveća politički uticaj, u „ofanzivi šarmiranja“ u Istočnoj Evropi, gde se Evropska unija i Rusija takođe bore za uticaj. Tajming samita s Kinom je značajan, primećuje AP, budući da se u ovom trenutku Rusija, tradicionalni regionalni posrednik, bori s dubokim ekonomskim problemima, koji su delimično izazvani zapadnim sankcijama zbog uloge Moskve u Ukrajini.

„Za razliku od Moskve, koja primenjuje kombinaciju ekonomskog i političkog pritiska na regionalne vlade, Peking vidi svoj pojačan ekonomski uticaj na tom području kao šansu da pojača i svoje veze sa EU“, ističe AP.

AFP podseća da je Li uoči dolaska u Beograd najavio da će Kina predložiti izgradnju brze kopneno-pomorske linije bazirane u železničkoj pruzi Beograd-Budimpešta i grčkoj luci Pirej, kako bi se unapredila regionalna povezanost. Peking se nada da će grčku luku Pirej, gde kineski špediterski gigant „Kosko“ ima 35-godišnju koncesiju da širi svoja dva terminala – pretvoriti u novo središte trgovine sa Evropom, navodi francuska agencija.

Sledeći susret u Pragu

Bohuslav Sobotka je najavio da će Prag biti domaćin sastanka šefova vlada 2016. godine, a da će sledeće godine u Pragu biti organizovan zdravstveni samit Kine i zemalja CIE.

Poslovni savet

Li Kećijang je najavio i da će Kina udvostručiti broj stipendija koje daje zemljama našeg regiona i rekao da će tokom beogradskog samita biti uspostavljen poslovni savet Kine i zemalja učesnica.

Bez cifara o izvozu

Kao dobar rezultat Li Kećijang je naveo to što je Crna Gora za 10 meseci ove godine duplirala svoj izvoz u Kinu, dok su „ mnoge zemlje ostvarile rast od 20, 30 odsto“. Li nije pominjao apsolutne iznose izvoza ovih zemalja.

Kašnjenje i fotografisanje

U Palatu Srbije delegacije su juče po podne počele da pristižu sa malim zakašnjenjem, a kasnilo je i grupno fotografisanje. Prisustvovala je i većina članova Vlade Srbije, kao i šefovi pojedinih kancelarija poput Marka Đurića iz Kancelarije za Kosovo, ali i ambasador Srbije u Pekingu Milan Bačević.

N1: Privedeni pripadnici Felun Gonga

– Devet bugarskih državljana, pripadnika organizacije Felun Gong, uhapšeni su u Beogradu, javila je TV stanica N1. Ova organizacija se predstavlja kao opoziciona u Kini a vlasti ove zemlje proglasile su je za versku sektu i zabranili je. Uhapšeni su nameravali da održe protestni skup u vreme trajanja samita što im nije odobreno. Nakon hapšenja oni su sprovedeni u zatvor u Padinskoj skeli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari