Srbija još nije ostvarila dovoljan napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, što važi i za ostale države Zapadnog Balkana, proističe iz izveštaja o uspesima i neuspesima devet zemalja u reformama neophodnim za članstvo u EU, koji je juče usvojila Evropska komisija.

Srbija je malo napredovala u usklađivanju svog pravosudnog sistema s evropskim standardima, što je ključni prioritet za evropsko partnerstvoö, ističe se u izveštaju ovog izvršnog tela Evropske unije, za period oktobar 2009 – oktobar 2010. godine, koji je u Briselu predstavio evropski komesar za proširenje Štefan File.

U poglavlju o korupciji u Srbiji, Komisija navodi da je ostvaren izvestan napredak, ali da je ona rasprostranjena u mnogim oblastima i da predstavlja ozbiljan problem. Reforma pravosuđa i borba protiv korupcije ključne su oblasti u procesu pridruživanja EU za sve zemlje Zapadnog Balkana, zbog čega će pregovori o članstvu sa zemljama koje imaju ili dobiju status kandidata počinjati upravo od tih tema, najavljuje Komisija.

U zaključcima dela izveštaja posvećenog pravosuđu u Srbiji, navodi se da ôsrpski pravosudni sistem samo delimično ispunjava svoje prioriteteö i da ôpostoji ozbiljna zabrinutost zbog načina na koji su sprovedene skorašnje reforme, posebno reizbor sudija i tužilacaö. Veliki broj zaostalih slučajeva takođe je razlog za brigu, ôposebno zato što su skorašnje reforme negativno uticale na ukupnu efikasnost pravosudnog sistemaö. ôNapredak u domaćim suđenjima za ratne zločine i dalje je spor. Postoji 20 sudskih slučajeva i istraga protiv 103 pojedincaö, navodi Komisija.

EK podseća da su u decembru 2009. usvojeni Zakon o pravosudnoj akademiji i Zakon o uređenju sudova, kao i da je juna 2010. usvojen Zakon o sudskim veštacima. ôProcedura reizbora sudija i tužilaca izvedena je na netransparentan način, dovodi u pitanje načelo nezavisnosti pravosuđa. Tela odgovorna za to, Visoki savet sudstva i Savet državnog tužilaštva, radila su u prelaznom sastavu, što je zanemarilo odgovarajuće zastupanje profesije i stvorilo veliku opasnost od političkog uticaja“, navodi se u izveštaju. Komisija dodaje da u reizboru nisu primenjeni objektivni kriterijumi razvijeni u saradnji s Venecijanskom komisijom, dok sudije i tužioci nisu saslušani tokom procedure, niti su dobili odgovarajuće objašnjenje odluka, a pravo na žalbu imaju samo na Ustavnom sudu, „koji nema kapacitet da ih sve razmotri“. Navodi se i da Visoki savet sudstva i Savet državnog tužilaštva još nije izabran u trajnom sastavu, kao i da nisu imenovani novi predsednici sudova, iako su rokovi za to istekli u julu i martu 2010.

U poglavlju o korupciji Komisija zaključuje da je institucionalni okvir postavljen januara 2010, kada je počela da radi Agencija za borbu protiv korupcije. ôIpak… pravni okvir i dalje pokazuje manjkavosti, posebno u nadzoru finansiranja političkih stranaka i zaštiti uzbunjivača („zviždača u pištaljku)ö, navodi se.

Izvršno telo EU upozorava da je ômalo napretka ostvareno u istragama i sudskim procesuiranjima slučajeva korupcije, broj konačnih presuda je ostao mali, posebno u slučajevima na visokom nivouö. ôNovi zakon koji bi finansiranje političkih stranaka učinio transparentnijim i obezbedio bolju kontrolu troškova još nije usvojen. Postojeći zakoni imaju značajnih mana i ne daju Agenciji dovoljno ovlašćenja u istrazi i kažnjavanju da bi efikasno nadzirala finansiranje stanaka, posebno tokom izbornih kampanja“, navodi EK.

Komisija dodaje da je posle napora Agencije da zabrani zvaničnicima da budu na više od jedne funkcije, izmenjen relevantan zakon kako bi se delimično suspendovala zabrana. ôTo izaziva zabrinutost u pogledu odluke Agencije i političke volje da se podrži njen radö, piše u izveštaju.

S druge strane, Komisija ipak navodi i da je ôSrbija ostvarila izvestan napredak u borbi protiv korupcijeö, da je nastavljeno sprovođenje preporuka GREKO iz 2006, kao i da je poboljšan pristup informacijama od javnog značaja.

ôJavne nabavke, procedure privatizacije i javna potrošnja ostaju oblasti koje izazivaju ozbiljnu zabrinutost, dok nezavisan nadzor još nije obezbeđen. Postavljanje Državne revizorske institucije ide sporo i prvi izveštaj je pokrio mali deo državnog budžetaö, još jedno je u nizu upozorenja iz godišnjeg izveštaja Brisela o napredovanju Srbije u procesu evropskih integracija.

Milica Delević, direktorka Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije, za Danas kaže da Izveštaj nije iznenađenje i da su ovakvi stavovi i mogli da se očekuju.

– Srbija je ostvarila napredak u mnogim oblastima, ali ima još mnogo toga da se uradi. To što ima više primedbi nego ranije znači da smo u proteklih godinu dana više i radili, odnosno usvajali zakone i sada Komisija nadgleda njihovu primenu. Komisija je ocenila da nam svi zakoni nisu istog kvaliteta, a isto važi i za njihovu primenu. Ocenjeno je da nema imovinskih sloboda i prava na poslovno nastanjivanje. Kada je reč o ekonomiji, konstatuje se da je održana makroekonomska stabilnost, ali da je kriza veoma uticala na situaciju u toj oblasti ľ kaže Delević.

Prema njenim rečima, posle ovog izveštaja vlasti u Beogradu imaju jasan plan šta treba da se uradi tokom sledeće godine, ukoliko Srbija želi pozitivno mišljenje EK o kandidaturi za članstvo.

– Komisija je pohvalila regionalnu saradnju i primenu SSP, i navela da je očuvan administrativni kapacitet za evropske integracije. Pohvaljen je rad zaštitnika građana i rad u oblastima carine, statistike, poljoprivrede, u nauci i tehnologiji, zaštiti životne sredine. S druge strane, ukazuje se na još prisutnu diskriminaciju prema LGBT populaciji, Romima, ženama i invalidima. Međutim, Komisija navodi da je održavanje Parade ponosa dokaz da je Srbija spremna da omogući građanima da ostvaruju svoja prava. U tom kontekstu, pohvaljen je rad policije tog dana – ističe Milica Delević.

Ministarka pravde Snežana Malović izjavila je juče da će to ministarstvo „delovati proaktivno povodom pozitivnih preporuka i primedbi“ EK, kao i da će poslati u Brisel predstavnika Srbije za pravosuđe. öZahvaljujemo Komisiji na pozitivnim preporukama po pitanju najdelikatnijih tema kao što je organizovani kriminal, a isto tako pozdravljamo i primedbe koje će biti stimulans za nas da pomenute probleme rešimo na adekvatan načinö, izjavila je Malović.

Status kandidata moguć do kraja 2011.

Evropska komisija je juče preporučila Savetu ministara EU da Crna Gora dobije status kandidata za članstvo, a da pregovori počnu nakon što Podgorica „ojača“ vladavinu prava, dok aplikacija Albanije nije dobila zeleno svetlo. Komesar za proširenje Štefan File, na konferenciji za novinare u Briselu, govoreći o Srbiji je istakao da je cilj da zemlja u drugoj polovini 2011. dobije mišljenje EK o kandidaturi za članstvo. Srbija je načinila dobar napredak u primeni SSP, a puna saradnja s Haškim tribunalom ostaje „suštinski uslov“ za njeno članstvo u Uniji, naveo je File, dodajući da je Beograd načinio važne korake u procesu pomirenja u regionu, ali i da bi trebalo da bude „konstruktivniji“ prema učešću Kosova u regionalnoj trgovini i saradnji. Štefan File je ponovio snažnu privrženost EU primanju novih članica, s obzirom da je proširenje „garancija mira i stabilnosti“, ali je istakao i da zemlje kandidati i potencijalni kandidati moraju u tom procesu da ispune jasne kriterijume. „Pravila igre i ubuduće ostaju nepromenjena“ i „ne može se pregovarati“ o političkim i ekonomskim uslovima, poručio je evropski komesar, dodajući da će države u tome imati istrajnu podršku Unije.

Tadić ohrabruje reforme

Predsednik Boris Tadić izjavio je juče da ohrabruje „sve činioce pravosudnog sistema“ da nastave dalje sprovođenje reformi u skladu sa standardima EU. Tadić je rekao da sve državne institucije treba da obezbede vladavinu prava, ali da postizanje evropskih standarda nije jednostavno zbog sloma društvenih vrednosti tokom devedesetih godina, koji je uzrokovao urušavanje ekonomije, ali i porast nasilja i mržnje u društvu.

Reagovanja

Vensan Dežer (Delegacija EK u Beogradu): EK je uočila uspeh Srbije, posebno u regionalnoj saradnji, ali Srbija na putu ka EU mora još da radi.

Nada Kolundžija (Za evropsku Srbiju): Izveštaj EK je potvrda napretka, jer sada iznete primedbe pokazuju da je Srbija u poodmakloj fazi suštinskih reformi.

Branko Ružić (SPS): Rezerve EK koje se odnose na reformu pravosuđa i brže procesuiranje slucajeva korupcije su dobronamerne, posebno imajući u vidu da je generalna ocena izveštaja da je ostavren izvestan napredak.

Momo Čolaković (PUPS): Najnoviji izveštaj pozitivniji nego prethodni i Srbiji „daje vetar u leđa“.

Srđan Srećković (SPO): Izveštaj ohrabruje sve proevropske snage da ispune tehničke preduslove za dobijanje statusa kandidata za ulazak u EU.

Jelko Kacin (poslanik EP i izvestilac za Srbiju): U cilju dobijanja statusa kandidata nijedan zadatak za Srbiju ne sme biti pretežak.

Predrag Simić (politikolog): U Briselu ozbiljno računaju na Srbiju, zbog čega Evropska unija očekuje da se reforme u određenim oblastima ubrzaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari