Za sve proevropski orijentisane stranke, pa i za predstavnike aktuelne vlasti, nema dileme da će Ustav Srbije morati da se promeni, jer je to i jedan od uslova za dobijanje članske karte Evropske unije. Većina stranaka slaže se i da je ustavni okvir postao pretesan i neadekvatan za nas same, ali se razlikuju po tome šta misle da treba menjati i kada treba početi sa promenama.

Kada govore o tome šta sve treba promeniti u Ustavu iz 2006, stranke nabrajaju da treba smanjiti broj poslanika, promeniti čitav izborni proces. Ima i predloga da treba povećati ovlašćenja predsednika Srbije koji se bira neposredno, ali i takvih predloga da predsednika države treba birati u parlamentu. Smatraju da Ustav treba menjati i u delu koji se odnosi na pravosuđe, ali pojedine stranke predlažu i da bi teritorijalna organizacija trebalo da bude predmet ustavnih promena, budući da je ova postojeća, sa malim ovlašćenjima lokalnih samouprava i nepostojanjem srednjeg nivoa vlasti, neodgovarajuća.

Osim toga, pojedine stranke predlažu da se Ustavom tačno definiše šta je to pokrajinska autonomija i šta ona podrazumeva. Različiti su i predlozi šta uraditi sa preambulom koja se odnosi na Kosovo. „Svaka je država na kraju procesa pridruživanja EU korigovala Ustav i zato od toga ne treba praviti famu. Svaka promena će biti u interesu građana, a za Srbiju i SNS Kosovo i Metohija je sastavni deo Srbije“, napominje šef poslanika naprednjaka Zoran Babić.

Šef skupštinskih naprednjaka podseća da je smanjenje broja poslanika SNS predlagala i dok je bila u opoziciji, jer smatra da parlament sa postojećim brojem poslanika u odnosu na broj stanovnika jeste preglomazan i preskup. Navodeći da mnoge zemlje koje imaju veći broj stanovnika imaju parlamente sa manjim brojem poslanika, Babić kaže da bi najviše zakonodavno telo koje bi imalo između 125 i 150 poslanika bilo daleko efikasnije i jeftinije, a ne bi izgubilo nijednu svoju funkciju.

Socijalista Ðorđe Milićević navodi da su potrebna sistemska rešenja koja će unaprediti parlamentarizam i ojačati i osnažiti demokratski sistem. On poručuje da je neminovno da će u nekom trenutku doći do promene Ustava, ali i da je važno da te promene ne budu parcijalne i da budu usaglašene sa reformskim procesom u zemlji.

Janko Veselinović, poslanik SDS, smatra da preambula o Kosovu treba da bude predmet rasprave i da bi trebalo da bude znatno šira od sadašnje, da obuhvata sve ono što preambule modernih ustava podrazumevaju, pa zašto ne i drugu pokrajinu. U SDS smatraju i da nije glavni problem na političkoj sceni Srbije broj poslanika, nego način na koji se oni biraju i kome su odgovorni.

Za razliku od njih demokrate su za smanjenje broja poslanika, ali im smeta što se to pitanje sada pokreće kako bi se skrenula pažnja sa važnijih tema u državi. Zanimljivo je i da su DS i SDS protiv promene načina izbora predsednika, dok u SVM i Novoj stranci smatraju da parlament treba da da mandat prvom čoveku države, što je i stav aktuelnog predsednika države.



 

Ljajić: Poslanik košta 20.000 evra mesečno

Potpredsednik Vlade Srbije Rasim Ljajić smatra da bi smanjenje broja poslanika sa 250 na 150 vodilo uozbiljenju domaće političke scene, a istovremeno stvorilo godišnje uštede u budžetu od dva miliona evra. „Jedan poslanik košta 20.000 evra mesečno, ako se uračuna njegova plata, paušal, dnevnice, putni troškovi u zemlji i inostranstvu. Prema tome, ukoliko smanjimo broj poslanika za 100, uštedećemo dva miliona evra godišnje“, ističe Ljajić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari