Da bi se formirale kosovske oružane snage, Kosovu je neophodno da promeni Ustav, što mora biti usvojeno dvotrećinskom većinom u parlamentu, uključujući dvotrećinsku podršku manjinskih zajednica.

Koliko je to ostvarivo, predmet je političkog pogađanja i kompromisa između srpske zajednice i ostatka parlamenta. Vrlo je moguće da bi kompromis mogao da podrazumeva produženje principa „rezervisanih mesta“ za još jedan mandat u zamenu za osnivanje oružanih snaga, objasnio je u razgovoru za Danas Selatin Klokoci, analitičar u prištinskom institutu D4D (Demokratija za razvoj), govoreći o mogućnosti osnivanja vojske Kosova, čemu se Beograd oštro protivi.

Klokoci je naveo da su nacrtom zakona o opštim izborima, koji je Skupština Kosova nedavno usvojila, u načelu predviđene „površinske promene koje se uglavnom odnose na izborni proces“, kao i da nema suštinske izborne reforme, uprkos zahtevima civilnog društva i skupštinske rezolucije iz 2011. godine.

„Predloženi nacrt zakona ne dira direktno u prava manjinskih zajednica na Kosovu, uključujući srpsku. Ono što je u ovom trenutku sporno jeste princip rezervisanih mesta za manjinske zajednice, koji je regulisan Ustavom Kosova. Ustavom je predviđeno da princip rezervisanih mesta bude primenjivan tokom dva uzastopna mandata parlamenta, a da zatim to postanu garantovana mesta. Predložene promene izbornog zakona ne podrazumevaju promene u Ustavu, što znači da rezervisana mesta automatski postaju garantovana, a u tom slučaju srpska zajednica imaće 10 garantovanih mesta u parlamentu. Manjinske zajednice traže da princip rezervisanih mesta bude produžen za još jedan ili dva mandata, što upućuje na zaključak da su čak i one saglasne da nakon toga rezervisana mesta postanu garantovana“, ocenio je prištinski analitičar.

Komentarišući izjavu predsednika Srbije Tomislava Nikolića o mogućnosti da srpski parlament usvoji novu rezoluciju o Kosovu, Klokoci je istakao da, ukoliko Nikolićima ideju da bude usvojena rezolucija poput onih iz prošlosti, „značaj tog dokumenta bio bi veoma problematičan i ograničen na pregovarački tim Srbije, dok ne bi imao direktan uticaj ni na Kosovo ni na međunarodnu zajednicu“.

Briselski dijalog

Selatin Klokoci smatra da u narednoj fazi briselskih pregovora Beograda i Prištine najpre treba rešiti otvorena pitanja i sprovesti u delo ranije dogovore. „Mislim da ni jedna ni druga vlada u političkom smislu ne mogu da sebi dozvole da otvore nove teme, a da najpre ne budu finalizovana pitanja koja su otvorena pre više od godinu dana“, konstatovao je sagovornik Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari