Srbija i Evropska unija postigle su dogovor o zajedničkoj rezoluciji o Kosovu, koja će se razmatrati na današnjoj sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Predsednik Boris Tadić saopštio je da je ta rezolucija „proizvod zajedničkog rada i konsenzus različitih stavova zemalja, onih koje su priznale nezavisnost Kosova, onih zemalja koje nezavisnost nisu priznale i Srbije koja na miran i diplomatski način brani svoje legitimne nacionalne interese“.

 Zvaničnu odluku o dogovoru sa EU donela je Vlada Srbije, na telefonskoj sednici održanoj juče po podne. Prema saznanjima našeg lista iz zvaničnih izvora, kompromis Beograda i Brisela u načelu je postignut preksinoć, na sastanku predsednika Tadića i visoke predstavnice EU Ketrin Ešton, a detalji su juče dokraja razrađeni u konsultacijama na liniji Beograd – Brisel.

Međutim, izvori Danasa u diplomatskim krugovima, tvrde da je revidirani tekst srpskog predloga zapravo zajednički stav država članica EU koji je Eštonova u utorak uveče predočila Tadiću, posle čega su juče usledile konsulatcije u vladajućoj koaliciji u Srbiji. Prema saznanjima Danasa iz srpskog državnog vrha, tema usaglašavanja Srbije i EU nije bila samo rezolucija u Generalnoj skupštini UN, već je razmatran ceo „paket“ ozbiljnih pitanja u vezi s Kosovom o kojima će se pregovarati u skoroj budućnosti, odnosno dogovaran je sled događaja posle današnje sednice u Njujorku.

Kako ističu izvori našeg lista bliski kabinetu predsednika Republike, samo zasedanje GS UN i dokument koji će tom prilikom biti usvojen jesu od velikog, ali ne i od suštinskog, značaja za interese Srbije u vezi s Kosovom.

Ključni koraci biće preduzeti nakon današnje sednice u Njujorku. Plan je da se pokrene dijalog Beograda i Prištine, uz posredovanje Evropske unije i podršku SAD, Ruske Federacije i UN. Taj dijalog neće se baviti pitanjem statusa Kosova, s obzirom na to da zainteresovane strane o tome ne mogu da postignu saglasnost i to je problem koji će ostati „zakucan“ u Savetu bezbednosti UN, već će se razgovarati o tri ključna problema o kojima je dogovor moguć – samouprava srpskih opština na severu Kosova, prava Srba južno od Ibra i položaj svetinja Srpske pravoslavne crkve. Predsednik Tadić je u susretima s visokom predstavnicom EU Ketrin Ešton, ali i nemačkim i britanskim šefovima diplomatija Gidom Vesterveleom i Vilijemom Hejgom, a uz podršku članica Unije koje nisu priznale kosovsku nezavisnost, nastojao prethodnih dana da se dogovori upravo o organizaciji dijaloga Beograda i Prištine, temama i formi tih razgovora i definisanju uloge EU u tim pregovorima.

Ova saznanja našeg lista juče je indirektno potvrdio Oliver Ivanović, državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju, rekavši da je „sva energija državnog vrha Srbije“ usmerena na početak razgovora o tehničkim i statusnim pitanjima s Prištinom. „Sve opcije su otvorene i nije isključeno da uskoro počnu ozbiljni razgovori koji bi doveli do konkretnih rešenja za poboljšanje stanja u Pokrajini“, rekao je Ivanović za KiM radio.

Ivanović je ocenio da će najteže biti odrediti političke aktere razgovora, jer Priština i Beograd i tu imaju oprečne stavove. „Zvanična Priština smatra da razgovori moraju da se održe pod pokroviteljstvom EU i SAD, dok Srbija želi da u njih budu uključene i Rusija i UN, i to bi bio format u kojem bi se rešavala sva otvorena pitanja“, rekao je on.

Drugi ključni predmet „paketa“, o kojem su Tadić i Eštonova preksinoć u Briselu postigli dogovor, jeste konkretan napredak Srbije u evropskim integracijama. Kako saznaje Danas, Savet ministara EU neće tek u decembru razmatrati srpsku kandidaturu za članstvo, kako je bilo do sada najavljivano, već znatno ranije, možda već ovog meseca. Takođe, saglasnost Beograda na razgovore s Prištinom biće argument da nastavak procesa integracija ne bude kočen neslaganjem Srbije i 22 članice EU u vezi sa statusom Kosova, već će sve zavisiti od toga u kojoj meri Beograd ispunjava unapred poznate standarde, što važi i za sve ostale zemlje kandidate.

Da će srpska aplikacija za ulazak u EU biti „izvučena iz fioke“ nagovestio je juče predsednik slovenačkog parlamenta Pavel Gantar. On je, posle susreta sa srpskom koleginicom Slavicom Đukić-Dejanović juče u Ljubljani, izjavio da je Slovenija već inicirala da Evropska komisija počne pripremu donošenja mišljenja o spremnosti Srbije za članstvo u EU i da se početak tog procesa u Komisiji može očekivati ove jeseni. Gantar je istakao da Slovenija podržava Srbiju na evropskom putu jer smatra da je „izuzetno važno, i od životnog značaja“, da se prostor Zapadnog Balkana priključi evropskoj porodici naroda.

Takođe, parlament Slovačke ratifikovao je juče Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-Srbija. Slovačka je peta članica EU koja je do sada ratifikovala SSP. To su još učinile Španija, Malta, Bugarska i Italija.

Za sve pomenute poteze, predsednik Boris Tadić je u toku jučerašnjeg dana dobio nedvosmislenu podršku koalicionih partnera i Vlade Srbije. Prema saznanjima našeg lista, predsednik je u ranim popodnevnim satima razgovarao s liderima G17 plus i SPS, Mlađanom Dinkićem i Ivicom Dačićem, koje je obavestio o planiranim koracima Srbije na sednici GS UN i pomenutom „paketu“ dogovora sa EU. Nakon što je dobio njihovu saglasnost, premijer Mirko Cvetković je zakazao telefonsku sednicu Vlade, tokom koje je data jednoglasna podrška dogovoru sa Unijom.

Zamenik predsednika G 17 plus Vladimir Ilić kaže za Danas ova stranka u potpunosti stoji uz nastojanja predsednika Tadića da se „izbori i za Kosovo i za evropski put Srbije“.

– Zbog evropske platforme i očuvanja Kosova, G17 plus je i ušao u koaliciju s Demokratskom strankom. Takođe, očuvanje naših nacionalnih interesa na Kosovu, od čega nikako ne treba odustati, ne bi trebalo da ugrozi evropsku perspektivu Srbije – rekao nam je Ilić.

Ketrin Ešton, visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost EU, pozdravila je odluku Srbije i najavila dijalog Beograda i Prištine. Ona je navela da je EU radila zajedno sa Srbijom i da je usaglašeni tekst rezolucije rezultat „zajedničke predanosti evropskoj perspektivi Srbije“. Prema njenim rečima, iza predloga rezolucije o Kosovu stoji 28 evropskih država – 27 članica EU i Srbija. Eštonova je ocenila da je važno što će posle glasanja u GS 9. septembra moći da počne dijalog Beograda i Prištine, koji će biti „faktor mira, bezbednosti i stabilnosti u regionu“, smatra Ešton.

Gvido Vestervele, šef nemačke diplomatije, nada se da će zajednička rezolucija danas biti usvojena i u Njujorku. „Činjenica da je ovakvo rešenje sada na dohvat ruke, predstavlja uspeh koncentrisane evropske diplomatije“, navodi se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Nemačke.

Sve u skladu s odlukom Skupštine Srbije

Vlada Srbije saopštila je juče popodne da je donela odluku da GS UN predloži rezoluciju koju je Srbija usaglasila sa svih 27 zemalja Evropske unije – 22 koje su priznale nezavisnost Kosova i sa pet koje nezavisnost nisu priznale.

„Ovaj dokument je kompromis koji je Srbija postigla u saradnji sa Evropskom unijom i u potpunosti je u skladu sa odlukom Narodne skupštine Republike Srbije od 26. jula 2010. godine.

Usaglašenim tekstom zatvara se proces pred Međunarodnim sudom pravde i poziva na dijalog Beograda i Prištine, što je u skladu sa našim principijelnim stavom da se jedino putem pregovora može pronaći obostrano prihvatljivo rešenje pitanja Kosova koje će biti potvrđeno u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Predlogom rezolucije ni na koji način se ne priznaje nezavisnost Kosova.

Takođe, predlog rezolucije sadrži odredbe povelje Ujedinjenih nacija, daje mogućnost Republici Srbiji da nastavi da brani svoje legitimne i nacionalne interese na miran i diplomatski način, u saradnji sa Evropskom unijom i svim važnim međunarodnim faktorima“, navodi se u saopštenju Vlade Srbije.

Rezolucija treća tačka dnevnog reda u Njujorku

– Srbija neće povući predlog rezolucije koji je podnela GS UN 28. jula, nego će ga, kao podnosilac, revidirati i to će biti zajednički predlog Srbije i 27 članica EU – izjavio je za Danas ambasador Srbije u UN Fedor Starčević. On očekuje da će revidirani predlog u GS UN danas proći proći konsenzusom i da neće biti glasanja. Savetodavno mišljenje MSP o jednostranoj deklaraciji o nezavisnosti Kosova trebalo bi da bude treća tačka dnevnog reda na današnjem zasedanju Generalne skupštine UN, rečeno je Danasu u Sekretarijatu GS UN u Njujorku. Očekuje se da će razmatranje predloga rezolucije početi u 15 sati po njujorškom, odnosno u 21 sat po našem vremenu. Pre Kosova, Skupština će birati članove MSP i raspravljati o situaciji na okupiranim teritorijama Azerbejdžana.

Zajednički predlog rezolucije Srbije i EU

Tekst zajedničkog predloga rezolucije Srbije i EU, podnet Generalnoj skupštini UN glasi:

„Generalna skupština,

a) Svesna ciljeva i principa UN;

b) Uzimajući u obzir njene funkcije i ovlašćenja na osnovu Povelje UN;

c) Podsećajući na njenu Rezoluciju 63/3 od 8. oktobra 2008. kojom se traži od Međunarodnog suda pravde da da svoje savetodavno mišljenje u vezi sa sledećim pitanjem: ‘’Da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti od strane privremenih institucija samouprave na Kosovu u skladu sa međunarodnim pravom“?;

d) Primivši sa uvažavanjem savetodavno mišljenje MSPe od 22. jula 2010 o tome da li je jednostrano proglašenje nezavisnosti u skladu sa međunarodnim pravom kada je u pitanju Kosovo i nakon pažljivog razmatranja istog, uključujući i pitanja o kojima je dato mišljenje;

e) Prima k znanju sadržaj savetodavnog mišljenja MSP o tome da li je jednostrano proglađenje nezavisnosti u skladu sa međunarodnim pravom kada je u pitanju Kosovo, kao odgovor na zahev Generalne skupštine;

f) Pozdravlja spremnost EU da olakša proces dijaloga između strana. Proces dijaloga bi sam po sebi bio faktor mira, bezbednosti i stabilnosti u regionu. Ovaj dijalog bi imao za cilj da unapredi saradnju, ostvari napredak na putu ka Evropskoj uniji i poboljša živote ljudi“.

Tadić: Od početka smo hteli dogovor sa Evropom

„Zajednički imenitelj koji je postignut, plod je kompromisa koji podrazumeva da je posle odluke Međunarodnog suda pravde pronađena formula kojom se otvara dijalog o budućim rešenjima, koja se poziva na Povelju Ujedinjenih nacija i koja ne sadrži priznanje nezavisnosti Kosova ni na koji način“, rekao je predsednik Tadić povodom dogovora o zajedničkoj rezoluciji Srbije i Unije, i dodao „da smo do usaglašenog teksta rezolucije došli sa iskrenom željom da sva pitanja rešavamo u partnerskom odnosu sa EU i svim drugim važnim međunarodnim faktorima, uvereni da je to jedini način da se do rešenja zaista i dođe“.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari