Predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) sledeće godine je velika prilika za Srbiju da preuzme ulogu i posreduje u pregovorima kako bi se izgladili odnosi Evropske unije i Rusije.

Tu priliku Srbija mora da iskoristi kako bi se pronašlo lako rešenje, a kako ne bi morao NATO da se meša u to, ističe za Danas Dušan Šiđanski, specijalni savetnik predsednika Evropske komisije, koji je boravio u Beogradu povodom učešća na Beogradskom bezbednosnom forumu. On dodaje da je je velika greška Evrope što je uvela sankcije Rusiji, jer one zapravo predstavljaju „sankcije i prema samim Evropljanima“.

– Uzmite, na primer, da mi imamo takav odnos da ja vama prodajem, vi meni prodajete i da ste vi veliki moj partner. I onda kada ja uvedem sankcije, te sankcije su zapravo uperene i protiv mene, kao što to sada vidimo u Francuskoj i u raznim drugim zemljama. Turska zato sada uživa u takvoj situaciji, jer ona izvozi umesto Evrope u Rusiju. Druge zemlje takođe. Argentina verovatno sa mesom, koje je Rusija kupovala u Poljskoj. To su sankcije protiv Evropljana, dok se na Amerikance, koji podstiču te sankcije, to ne odražava, navodi Šiđanski, koji se na mestu savetnika predsednika EK nalazi još mesec dana.

Mogu li Srbiju očekivati problemi i zastoj na putu ka EU zbog toga što nije uvela sankcije Rusiji?

– Naravno da će biti razgovora o tome, a Srbija treba da objasni da bi imala veliki problem kada bi to učinila. Srbija trenutno nije član EU da bi morala da uvede sankcije Rusiji, a meni se čini da čak ni tri članice nisu želele to da urade. Mislim da je reč o Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Ne verujem zato da će Srbija imati velikih problema, ali to će ipak zavisiti od toga kako će biti objašnjeno predstavnicima evropskih institucija. Treba reći da bi zbog toga bila srpska privreda bila uništena.

Mislite li da će Evropa to razumeti?

– Mislim da hoće. Evropa je sebe već kaznila tim sankcijama.

Kao glavni argument za neuvođenje sankcija Rusiji, u Srbiji se navodi energetska zavisnost. Ima li to smisla?

– Kako da ne. Mnoge evropske zemlje zavise od toga – Bugarska zavisi 90 odsto od Rusije, Rumunija takođe, baltičke zemlje isto tako. I Nemačka skoro 40 odsto gasa uvozi iz Rusije. Ne može se, prema tome, ići baš toliko daleko.

Ukoliko se ta veza sa Rusijom izgubi, ima li Evropa kako to da nadoknadi zemljama članicama?

– Tu vezu Evropa neće izgubiti. EU će što pre početi pregovore sa Rusijom, to je već i počelo u Minsku, kako bi se rešila ta situacija.

Vidite li Srbiju kao prvu narednu novu članicu EU?

– Da, vidim je kao takvu. I ne sviđa mi se što svi govore da će to biti za pet godina. Mislim da pregovori mogu da traju i kraće, ali i duže. To se ne može proceniti. Hrvatska je dugo pregovarala, tako da se nikada ne zna. Uopšte nema potrebe da premijer Srbije ni bilo ko drugi licitira o tome.

Koliko će održavanje Parade ponosa u Beogradu uticati na pozitivan izveštaj EU o Srbiji?

– Sigurno će pozitivno uticati. Ipak je to jedan znak da je Srbija slobodna zemlja, uprkos različitim mišljenjima.

Kosovo dosta košta EU

Šta je glavni problem koji trenutno Srbija mora da reši zbog evropskih integracija?

– To su nezavisnost sudova i korupcija.

Čini se da Kosovo više nije među prioritetima za evropski put Srbije?

– Nije. Mislim da će prema tome biti više fleksibilnosti. Uostalom, situacija oko Kosova još nije jasna stvar, a mnogo košta Evropu. Održavati sudove na Kosovu, Euleks i slično, to sve prilično košta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari