Neusklađenost spoljne politike Srbije sa EU neće usporiti evropske integracije i otvaranje prvih poglavlja u pregovorima. U ovoj fazi naših priprema za otvaranje poglavlja za pregovore jasno je da je uslov implementacija svega što je dogovoreno Briselskim sporazumom.

Ne može biti uslov za otvaranje pregovora nešto što treba da bude postignuto tokom vremena, kao što je naše usklađivanje sa spoljnopolitičkim stavovima Unije. Drugo je pitanje da li to opterećuje naše pregovore, i zbog činjenice da je to tema – tu moramo biti veoma oprezni, kaže za Danas Tanja Miščević, šefica Pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Srbije EU.

  • Srbija ima značajan pad usklađenosti s deklaracijama EU i odlukama Saveta, piše u izveštaju EK – sa 89 na 62 odsto. Zašto je to tako i na šta se odnosi tih preostalih četrdesetak odsto naše neusklađenosti? Da li je to odnos prema pitanjima vezanim za Ukrajinu?

– Najpre, stepen naše usklađenosti sa odlukama EU je ipak nešto viši, iznosi 66 odsto, ali da, postoji neusklađenost, koja se odnosi na odluke o uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji. O tome smo razgovarali tokom bilateralnog skrininga za poglavlje 31 i objasnili razloge neusklađenosti. Ono što je ponovljeno je da Srbija mora nastojati da do momenta ulaska u članstvo progresivno usklađuje svoj spoljnopolitički nastup sa evropskim – to dobro razumemo kao obavezu države kojoj je strateški cilj članstvo u EU i koja je u procesu pregovora.

  • Da li je realno da EU zbog našeg sve bliskijeg odnosa sa Rusijom znatno uspori evropske integracije? Prvi korak ka tome moglo bi biti odlaganje i odugovlačenje s otvaranjem prvih poglavlja, a zatim i ostalih, zar ne?

– Ne, nije tako. Naime, u ovoj fazi naših priprema za otvaranje poglavlja za pregovore, sasvim je jasno da je uslov implementacija svega što je dogovoreno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. I to je činjenica. Ne može biti uslov za otvaranje pregovora nešto što treba da bude postignuto tokom vremena, kao što je naše usklađivanje sa spoljnopolitičkim stavovima Unije. Drugo je pitanje da li to opterećuje naše pregovore, i zbog same činjenice da je to tema – tu moramo biti veoma oprezni.

  • Zar Srbija ne bi morala da preispita svoju odluku o izgradnju Južnog toka s obzirom na poruke EU?

– Da podsetim, Južni tok je evropski projekat, i njegov cilj je da snabdeva gasom i spaja gasovodom države članice EU sa Rusijom, a Srbija je na njegovom putu. Njegovo postojanje i izgradnja, kao i gašenje projekta, ne zavise od Srbije. Nama je on rešenje za snabdevanje energentima, i jedini izbor koji nam se nudi u ovom momentu. To znači da pratimo razgovore EU – Rusija o njegovoj budućnosti.

  • Da li Srbija i kada mora da obezbedi ukidanje ruskog monopola na srpskom tržištu gasa?

– Svaki monopol na Zajedničkom evropskom tržištu mora nestati, jer je to jedan od osnovnih principa njegovog funkcionisanja. Zajednički zadatak Srbije i EU je da nađemo rešenje za diversifikaciju snabdevanja energentima, a pregovori o članstvu upravo tome služe.

  • Iz Brisela stižu poruke (komesara Štefana Filea) da se što pre otvori poglavlje 31 o spoljnoj politici. Koliko je realan taj scenario i kada će Srbija biti sprema za 31?

– Komesar File je ovu ideju prvi put izneo prošle nedelje kada je predstavio godišnji Izveštaj o napretku zemalja zapadnog Balkana, pa je za sve nas ideja još uvek nova. Što se nas tiče, čini mi se da upravo otvaranje ovog poglavlja za pregovore može značiti i više veze i partnerstva, pa i razumevanja kako EU dolazi do stava po nekom od pitanja spoljne politike. U tom smislu samo može da pomogne.

  • Srbija je spremna za otvaranje poglavlja 32, ali zašto nije spremna za otvaranje poglavlja 23 i 24, kojim počinju pregovori?

– Razlog je u tome što poglavlje 32 nema merila za otvaranje, a poglavlja 23 i 24 imaju. Naime, za svako od ova dva poglavlja „vladavine prava“ prave se akcioni planovi, koji se opet sastoje od, u slučaju poglavlja 23, tri sastavna akciona plana, odnosno, za poglavlje 24, čak deset posebnih akcionih planova. To znači da je potrebno mnogo više vremena, uključen je veliki broj ljudi iz administracije, ali i civilnog društva, da su obimnije procedure i ima mnogo više posla.

  • Zašto bi Nemačka i EU izašle u susret Srbiji i prvo otvorila poglavlje 32 kada su za njih važnija poglavlja 23 i 24, i naravno 35?

– Ja bih rekla da je za svaku od članica EU, posebno tako uticajnu kao što je Nemačka, važno svako od poglavlja u pregovorima. Posebno ako se uzme u obzir da se ovo poglavlje 32 odnosi na ustanovljenje funkcionalnog sistema finansijske kontrole, unutrašnje i spoljne, za raspolaganjem sredstvima iz budžeta, zaštiti evra od falsifikovanja i, naravno, zaštiti finansijskih interesa EU. Značaj poglavlja je u tome što ne samo da pomaže finansijskoj konsolidaciji i upravljanju, već i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Zapravo, ovo poglavlje predstavlja suštinu procesa integracije – reformi koje stvaraju sistem, a to je svakako važno EU i njenim članicama. Međutim, nama je još i važnije.

Rokovi i ritam pregovaranja

* Koliko se odmaklo u pripremama za poglavlja 23 i 24 i kada će Srbija biti spremna da ih otvori?

– Ako vas podsetim da smo izveštaje sa skrininga u kojima su preporuke za akcione planove dobili u aprilu, a u septembru EK predstavili prve nacrte svih ovih planova, za šta smo dobili veoma dobre ocene, onda možete i sami zaključiti da se ozbiljno spremamo da ih otvorimo što pre je to moguće. U ovom momentu, sadržinu nacrta akcionih planova usaglašavamo sa mišljenjem organizacija civilnog društva. Radimo sve da stvorimo uslove da ova poglavlja otvorimo odmah na početku naredne godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari