Predstavništvo Vojvodine u Briselu će bez ikakvih promena nastaviti dosadašnji rad i nakon usvajanja novog pokrajinskog statuta. Iako su pojedini republički zvaničnici najavljivali da će predstavništvo morati ili da bude ugašeno ili da se preimenuje u kancelariju, prema rečima sagovornika Danasa Branimira Bugarskog, pokrajinskog sekretar za međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu, za tim neće biti potrebe.


„Predstavništvo Vojvodine u Briselu nikada se formalno-pravno nije zvalo predstavništvo, već je to oduvek Kancelarija pokrajinskog Fonda evropski poslovi, koja je u okviru diplomatskog predstavništva Republike Srbije pri Evropskoj uniji. Ono što sam mogao da vidim u Nacrtu statuta AP Vojvodine jeste da je predviđeno da i ubuduće predstavništva AP Vojvodine mogu da budu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Srbije i da sve aktivnosti budu u skladu sa onim što je spoljna politika države. To za nas nije ništa problematično, jer mi smo i do sada radili sve što je u skladu sa politikom zemlje. Bilo je tu pokušaja pravljenje problema zarad jeftinih političkih poena“, ističe Bugarski.

On kaže da još nije izvesno da li će ta kancelarija morati da bude isključivo u sklopu diplomatsko-konzularnih poslova. „Bilo bi jako dobro da ne moramo da delujemo u okviru DKP, jer vi morate da budete široko otvoreni, da organizujete izložbe, da možete da predstavite poljoprivredne i druge proizvode, a ako ste u okviru DKP, nemate mogućnost i slobodu da to uradite jer postoje određeni protokoli, na primer, bezbedonosni, ko može a ko ne može da bude prisutan na tim prezentacijama, i tako dalje“, objašnjava Bugarski.

On ponavlja da, uprkos novom statutu APV, nema potrebe ništa da se menja u vezi sa funkcionisanjem Predstavništva Vojvodine u Briselu, „jer su naše sve dosadašnje aktivnosti bile u skladu sa Ustavom i pravnim okvirom Republike Srbije“.

Prema Nacrtu novog pokrajinskog statuta, Vojvodina više neće moći da ima vladu, već samo izvršno veće, neće imati ni svoj glavni grad, već samo administrativni centar. Takođe, ne sme da ima akademiju, niti da sarađuje s drugim državama, već samo sa teritorijalnim zajednicama i teritorijalnim autonomijama. Do 6. juna Skupštine Vojvodine i Srbije u obavezi su da usvoje takav statut pokrajine.

Do nužnosti promene najvišeg pravnog akta Vojvodine došlo je, podsetimo, nakon što ga je Ustavni sud proglasio neustavnim. „Od nove vlade očekujemo da donese novi ustav Srbije. Očekujemo da to bude do kraja mandata, a možda i ranije. To je, između ostalog, neophodno zbog donošenja novog statuta Vojvodine“, ocenjuje za Danas Balint Pastor, član Predsedništva Saveza vojvođanskih Mađara.

On ističe da je donošenje ovakvog statuta Vojvodine sada neophodno kako bi se poštovala odluka USS, uz napomenu da je to prelazno rešenje do izglasavanja novog najvišeg pravnog akta države. „Donošenje novog ustava mora da bude jako ozbiljan i temeljan proces. Tom poslu nikako ne bi smelo pristupiti kao 2006. godine, kada je najviši pravni akt donet preko noći i po političkim potrebama određenih političkih aktera“, zaključuje Balint Pastor.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari