Na pitanje novinara kako vidi 15 godina od Petooktobarske revolucija, premijer Aleksandar Vučić je rekao da nije razmišljao o tome. Međutim, u krugu fabrike Bambi u Požarevcu srdačno se pozdravio sa bivšim otporašem i dopisnikom Danasa Momčilom Veljkovićem. „Nisam znao za ovaj jubilej, ali, evo, otporašu Veljkoviću čestitam na jubilarnom datumu“, rekao je Vučić.


– Hvala na čestitkama, predsedniče, ali da znate jedno. Da nije bilo Petooktobarske revolucije, Vi nikada ne biste postali premijer. Iz jednog prostog razloga što bi Slobodan Milošević bio još uvek na vlasti, i čisto sumnjam da bi Vas postavio na poziciju na kojoj se danas nalazite, uzvratio je Veljković. Momčilo Veljković je jedan od trojice aktivista bivše organizacije Otpor koji su se maja 2000. ispred kafića „Pasaž“ u Požarevcu sukobili sa Markom Miloševićem, sinom Slobodana Miloševića, i njegovim obezbeđenjem. Pretučeni su, a potom su u pritvoru štrajkovali glađu. Sudski postupak vođen je godinama i završen je zastarelošću, a otporaši su pravdu tražili i pred Evropskim sudom u Strazburu.

– Pre 15 godina desile su se pozitivne i negativne stvari, a treba ostaviti istoriji da donese sud o tome. Dobra stvar je otvaranje prema svetu, a loša je lopovska pljačka i tajkunizacija Srbije. Nikad stvari nisu crno-bele, već su uvek u različitim nijansama sive i najbolje je da istorija da o tome sud, a ne ja, rekao je Vučić.

Šestog oktobra nije ni moglo biti jer su problemi sa Vojislavom Koštunicom počeli već uveče 5. oktobra. Cela utroba Miloševićevog režima je posle preuzimanja vlasti trebalo da izađe na videlo, ali to se nije dogodilo, kaže za Danas sociološkinja Vesna Pešić.

Ona objašnjava da se pod 6. oktobrom podrazumeva završavanje revolucionarnih događaja, odnosno čišćenje Miloševićevog sistema, čišćenje kriminala i svih bezbednosnih službi, zatim jedno od davnih obećanja a to je otvaranje tajnih dosijea. Na pitanje koji su razlozi zbog kojih sve to nije učinjeno, ona kaže da je do raskida i problema došlo već uveče 5. oktobra.

– Vojislava Koštunicu smo jedva dovukli uveče 5. oktobra, kada je pobeda već bila izvesna, da se obrati građanima koji su se okupili ispred Skupštine grada. Tu je već nastao raskid. Ceo DOS bio je za smenu Radeta Markovića, kojeg Koštunica nije dao, i zato je Marković ostao na čelu Državne bezbednosti do januara 2001. i formiranja vlade Zorana Đinđića. U to vreme gorele su lomače, dosijei su spaljivani. Takođe, Koštunica, koji je bio nadležan za vojsku, nije dao ni Nebojšu Pavkovića, te ni tu nije moglo ništa da bude urađeno, navodi Pešićeva.

Ona ukazuje i na to da je došlo i do dve različite vizije onoga šta treba raditi i gde Srbija treba da ide.

 – Zoran Đinđić je smatrao da srpsko nacionalno pitanje treba rešiti tako što će Srbija postati deo EU, dok je Koštunica bio za borbu za Kosovo i parole Kosovo je Srbija, čime je izgubljeno puno energije, zaključuje Vesna Pešić.

Naravno da nisam zadovoljan onim što se dešava posle 5. oktobra i naravno da postoji i moja krivica u onome što je propušteno da se uradi, naveo je lider Nove stranke Zoran Živković u izjavi novinarima na obeležavanju 15. godišnjice petooktobarskih promena na Trgu Nikole Pašića u Beogradu, ispred Doma Narodne skupštine. Oko Živkovića su stajali mladi članovi Nove stranke koji su držali fotografije sa petooktobarskih promena. Živković, nekadašnji premijer i potpredsednik DS, istakao je da će Nova biti dosledna u ostvarivanju petooktobarskih ciljeva.

DSS se boji da će naredni izbori biti farsa, jer su sadašnje vlasti od tekovina 5. oktobra uzele ono najgore, izjavila je danas lider DSS Sanda Rašković Ivić posle polaganja venca na spomenik Jasmini Jovanović, koja je stradala tokom demonstracija 5. oktobra 2000. Ne možemo da govorimo o 5. oktobru a da se ne osvrnemo na ono što se dešava danas, rekla je ona i ocenila da od tekovina 5. oktobra praktično nije ostalo ništa osim neke vrste poštovanja izbornih rezultata.

Nakon 15 godina svedoci smo narušavanja sistema zaštite osnovnih ljudskih prava, ocenjuje se u saopštenju NVO Građanske inicijative. Kao jedan od primera navodi se narušavanje sloboda kretanja građana 27. septembra prilikom polaganja temeljca za Beograd na vodi, kada su do lokacije propuštani građani sa članskom kartom SNS. Kao narušavanje slobode okupljanja GI navodi se zabrana okupljanja NVO povodom godišnjice genocida u Srebrenici.

U Beogradu je juče bilo i „kontraobeležavanja“ 5. oktobra. Tako je politička organizacija Treća Srbija predvođena Miroslavom Parovićem izvela performans kod „Ruskog cara“, prikazivanjem karikatura pojedinih lidera nekadašnje koalicije DOS koja je svrgnula Miloševićev režim. Kako se navodi u saopštenju TS, cilj ulične izložbe je „prikazivanje svih faza uništenja Srbije“.

Pajtić: Ne poštuje se opozicija

Predsednik DS Bojan Pajtić izjavio je da se u Srbiji danas pita samo jedan čovek i da se ne poštuje ni opozicija ni drugačije mišljenje,prenosi FoNet. Na okruglom stolu DS, povodom obeležavanja 5.oktobra, Pajtić je rekao da su tog dana udareni temelji mirovne politike u Srbiji, koja je tada nepovratno krenula evropskim putem. Pajtić je ukazao da je preksinoć jedan odbornik DS u Valjevu fizički napadnut i da je to primer sa kakvim se problemima danas u Srbiji suočava opozicija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari