Rezolucija o osudi govora mržnje Vojislava Šešelja dobiće neophodan broj glasova i biće sutra izglasana u Evropskom parlamentu, ali neće imati nikakvu obavezujuću snagu prema Srbiji.

Kako saznajemo od izvora bliskih Evropskom parlamentu, ostaje pitanje koliku će političku štetu ili pritisak da napravi na premijera Srbije Aleksandra Vučića, odnosno Vladu Srbije, iako taj dokument konkretno ne obavezuje državu. Prema našim saznanjima, fokus i osnovna svrha ovog dokumenta biće upućivanje zahteva državnom rukovodstvu Srbije da se jasno ogradi od Šešeljevih izjava po povratku iz Haškog tribunala koje se odnose na čestitke „srpskim četnicima dan oslobođenja Vukovara“, kao i na tvrdnje da se on i njegova Srpska radikalna stranka „nikada neće odreći nijednog pedlja srpske države i da će učiniti sve da Republika Srpska Krajina i srpski Vukovar ponovno budu u sastavu Velike Srbije“.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče da Srbiju „niko ništa nije pitao“ kada je predsednik SRS Vojislav Šešelj puštan iz Haškog tribunala, kao i da Beograd želi stabilnost u regionu, a ne rast tenzija. Prema njegovim rečima, nelogično je sada optuživati Srbiju zbog Šešeljeve retorike nakon što je pušten na privremenu slobodu iz Haškog tribunala i vratio se političkom delovanju u Beogradu.

„Moram da priznam da sve to prilično ne razumem i da me podseća na genijalnog Dušana Kovačevića iz ‘Balkanskog špijuna’, kada kaže: ‘Oprostiće ti Đura što te je tukao.’ Ne znam šta da odgovorim, veoma sam ozbiljan i odgovoran čovek i ne znam šta bih vam na to rekao“, kazao je Vučić.

Dodao je da je Srbija, što se tiče regionalne politike, faktor stabilnosti i da nikoga ne vređa i ne izaziva, za razliku od nekih „koji gledaju preko plota“.

„Što se nas tiče neka oni rade svoj posao, mi nikoga nismo niti ćemo da ugrožavamo, samo ćemo da čuvamo svoju slobodu, svoja prava, uveren sam potpuno da je ekonomija budućnost Srbije, na tome radimo i dalje ćemo biti faktor stabilnosti u regionu“, rekao je Vučić.

Danasovi sagovornici iz Evropskog parlamenta ističu da pet najvećih poslaničkih grupa u EP radi na usaglašavanju teksta rezolucije koja će se sutra naći pred poslanicima te institucije. Inače, ceo postupak je pokrenuo poslanik EP Andrej Plenković iz HDZ, koji je za to dobio podršku na klubu poslanika EPP.

Prema tumačenju pojedinih naših izvora, rezolucija je nastala u sklopu dnevne politike, odnosno predsedničke kampanje u Hrvatskoj. „Viktor Orban, premijer Mađarske, polako pravi klasičnu ‘međuratnu’ diktaturu u srcu EU, pa nikom ništa“, ocenjuje Danasov sagovornik.

Međutim, Žarko Puhovski, politički analitičar iz Zagreba, smatra da ovakva inicijativa HDZ ne utiče na predsedničke izbore iz dva razloga: zbog toga što svi kandidati imaju sličan stav, odnosno zato što se ishod izbora više-manje ipak zna.

„Nisam siguran da je EP najbolje mesto za ovakvu reakciju, ali treba razumeti šta znače Šešeljeve krvoločne parole u sredini u kojoj još uvek u svesti velikog broja ljudi (i, što je važnije, u kolektivnom nesvesnom) deluje strah od klanja kakvo se dogodilo, ponajpre u Vukovaru (a koje su koljači još i opevali na snimcima koje se razmerno često vide). U svakome slučaju, reakcija bi s hrvatske strane bila još uverljivija da je pre nekoliko mjeseci reagirala na zbivanja u povratku Kordića, neovisno o značajnoj razlici u stupnju bezobrazluka“, smatra Puhovski.

Prema njegovima rečima, u Srbiji su reakcije na Šešelja polazile uglavnom od toga da je reč o beznačajnoj političkoj orijentaciji.

„No, demokratski je standard da se na neke, moralno nedopustive iskaze reaguje nezavisno od broja podržavatelja. Šteta je, takođe, što današnji otklon državnog vođstva od Šešelja nije iskorišten kao povod da najviši funkcioneri naglase svoju osudu i vlastite pogrešne politike u devedesetima“, zaključuje Danasov sagovornik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari