Ispred mosta na Rači započinjemo sa obeležavanjem Dana sećanja. Očekujemo više hiljada građana, a govoriće premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, kaže za Danas Aleksandar Vulin, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, govoreći o današnjem obeležavanju dvadesetogodišnjice masovnog progona i stradanja Srba u Hrvatskoj u akciji „Oluja“.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

Vulin najavljuje da će sutra, 5. avgusta, „zazvoniti sva zvona i uključiti se sve sirene da minutom ćutanja obeležimo Dan sećanja i dan žalosti“. Prema njegovim rečima, nakon parastosa biće održana svečana akademija na kojoj će govoriti predsednik Srbije Tomislav Nikolić.

Predsednik Koalicije udruženja izbeglica Miodrag Linta izjavio je da je hrvatska akcija „Oluja“ bila udruženi zločinački poduhvat, čiji je cilj bio proterivanje srpskog naroda sa njegovih vekovnih područja. Povodom 20. godišnjice te akcije, on je rekao da je proterano više od 220.000 Srba, da je oko 2.000 njih nastradalo, od čega 1.200 civila, a da je popaljeno, opljačkano i uništeno oko 40.000 stambenih, privrednih i pomoćnih objekata.

Linta je, gostujući u Jutarnjem programu RTS, ukazao da je posle „Oluje“ hrvatska vlast donela set zakona kojim je sprečila povratak proteranih Srba kućama i da je primarni cilj Tuđmanovog režima bio stvaranje etnički čiste hrvatske države. Hrvatska punih 20 godina vodi politiku zastrašivanja proteranih Srba, raspisivanjem poternica, podizanjem optužnica i sprovođenjem istraga, koje se u velikoj meri ne zasnivaju na konkretnim validnim dokazima, istakao je Linta.

Na području Srbije živi oko 300.000 proteranih Srba iz Hrvatske, oko 100.000 ih živi u trećim zemljama – Americi, evropskim državama, Australiji, Novom Zelandu, oko 50.000 živi u Republici Srpskoj, a oko 50.000, uglavnom starijih ljudi, vratilo se kućama od 1995. odnosno pre svega od 2000. godine do danas, precizirao je on. Linta je ukazao da od 300.000 proteranih Srba u Srbiji samo desetak odsto formalno pravno ima izbeglički status, a da velika većina proteranih Srba nije rešila ključne probleme koji se odnose na imovinska pitanja, odnosno oduzetih oko 40.000 stanarskih prava, oko 50.000 ljudi potražuje zaostale neisplaćene penzije, a oko 800.000 katastarskih parcela poljoprivrednog zemljišta koje je ljudima oduzeto, istakao je Linta.

– Imamo nekoliko hiljada ljudi kojima se duguje dinarska i devizna štednja, imamo hiljade ljudi koji imaju rupe u radnom stažu – kazao je predsednik Koalicije udruženja izbeglica. Linta je istakao da Hrvatska, koja je sada članica EU, nema političke volje za dijalog sa zvaničnom Srbijom, a da jaka, ugledna i moćna Srbija može inicirati u međunarodnim organizacijama EU, Savetu Evrope, UN pokretanje dijaloga i pronalaženje pravičnih i trajnih rešenja problema.

Pismo EP-u

Linta je ranije za Danas kazao da je upućeno pismo predsedniku Evropskog parlamenta Martinu Šulcu i predsednicima svih poslaničkih grupa u EP o donošenju rezolucije o „Oluji“. Kako je istakao, to pitanje trebalo bi da bude razmatrano posle 20. avgusta, budući da su članovi EP trenutno na letnjem odmoru.

Mihajlović: Tužan dan

Potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović istakla je da je 5. avgust tužan dan i da svi Srbi treba da odvoje minut u znak sećanja na žrtve i prognane. Ona je novinarima rekla da su 4. i 5. avgust teški dani za Srbiju.“Kada danas posmatramo, 20 godina je Srbija patila sećajući se svojih žrtava i prognanih“, poručila je Mihajlovićeva i dodala da se ne radi samo o akciji „Oluja“ i da svi Srbi treba 5. avgusta da odvoje minut i sete se svih prognanih.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari