Žarko Korać: Ovo je treća vlada koja ne želi da objavi nalaze Komisije 1

Žarko Korać, predsednik Komisije za ispitivanje obezbeđenja Zorana Đinđića i tadašnji potpredsednik Vlade Srbije, za naš list kaže da ne vidi nikakav poseban razlog da se zapisnici razgovora sa ljudima sa kojima je Komisija razgovarala ne stave na uvid javnosti.

– Ako ima nekih podataka i dokumenata koje smo dobili od BIA i od MUP-a, oni se mnogu smatrati državnom tajnom, ali oni nisu bitni. Bitno je da se daju ti stenogrami razgovora za koje, prema mom mišljenju, nema nikakvog razloga da javnost ne zna šta je u njima. Oni su daleko bitniji. Postoji mogućnost da javnost u tome vidi nešto što mi kao članovi Komisije nismo, ukazuje Korać.

Na pitanje kako komentariše izjavu premijera Aleksandra Vučića za Insajder da ne zna da se nalazi Komisije ne daju javnosti, odnosno novinarima Insajdera, on odgovara da je to pitanje za premijera.

– Lično mislim da je to više nemar nego što neko nešto krije, smatra Korać. On poseća da je lično mnogo puta zahtevao da se utvrdi politička pozadina ubistva premijera 12. marta 2003.i da je to poslednji puttražio pokojni advokat Srđa Popović, ali da nije bilo reakcije.

* Pominjanje Zorana Đinđića je opšte mesto koje ništa ne znači ako se ne razmišlja o suštini njegove politike ali i o nerasvetljenoj pozadini njegovog ubistva, kaže za Danas Čedomir Jovanović, lider LDP i bliski Đinđićev saradnik, uoči 12. marta i trinaestogodišnjice ubistva prvog demokratskog premijera Srbije.

Upitan koliko su Đinđićeva politička zaostavština i vrednosni sistem danas aktuelni na političkoj sceni, on kaže da Srbija jako retko pruža jasnu i jednostavnu sliku i retko daje jednostavne i tačne odgovore o sebi.

– Tako i određivanje mere Zoranove zaostavštine u našem društvu i politici nije jednostavno. Sa jedne strane, danas je ideja evropske Srbije postala opšte mesto velikog dela naše političke scene i društva, uključujući i stranke koje su pre Zorana bile glavna prepreka proevropskoj politici. Sa druge strane, jako često imate utisak da većina političara koji govore o Evropi, o modernoj Srbiji, ne razume čak ni sopstvene reči a i ne pokušava da shvati zašto je važno da Srbija postane zemlja demokratskih institucija i procedura, zemlja koja poštuje svačija prava, brani slobode, gradi nove odnose sa susednim državama i zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku sa Evropom, navodi Jovanović.

Prema njegovoj oceni, danas je evropska politika u Srbiji u najvećoj meri postala floskula bez sadržaja isto kao što je i pominjanje Zorana opšte mesto koje ništa ne znači ako se ne razmišlja o suštini njegove politike, ali i o nerasvetljenoj pozadini njegovog ubistva.

– Zoranov život je bio skupa cena na putu stvaranja evropske Srbije. On i njegove ideje 12. marta 2003. prešli su na onu stranu svakog razumnog i racionalnog napada i danas su sporni samo opskurnim teoretičarima zavera i desničarskom političkom talogu. Ipak, da bi sve ono što je uradio u Srbiji dobilo konačan smisao, evropskoj ideji u Srbiji potrebno je dati pun smisao, neophodno je udahnuti joj novi život kroz konkretnu politiku, zaključuje on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari