(Zlo)upotreba sećanja u političke svrhe

Drago Hedl, novinar zagrebačkog Jutarnjeg lista, navodi za Danas da obeležavanje Oluje u Hrvatskoj, „uz koju je ove godine, s obzirom da je reč o jubilarnoj godišnjici, organizovana i vojna parada“, neće poremetiti odnose sa Srbijom.

– Iako Srbija ove godine 5. 8. proglašava danom žalosti i sjećanja, takav stav prema Oluji postojao je i ranije. Za Zagreb Oluja je legitimna vojna operacija kojom je Hrvatska oslobodila svoj teritorij, za Beograd zločin kojim su Srbi protjerani iz Kninske krajine, a više stotina njih je ubijeno. Takav stav nije nov, on postoji već 20 godina, tijekom kojih su odnosi susjeda imali svoje uspone i padove. Na odnose Zagreba i Beograda utječe cijeli niz faktora, od kojih je odnos prema Oluji samo jedan, nipošto najvažniji. On je međutim zgodan za unutrašnjopolitičku upotrebu, kako vlastima u Zagrebu, tako i vlastima u Beogradu. Upravo toga svjedoci smo ovih dana. Ali kad proslava godišnjice Oluje prođe, doći će do drugačijih vjetrova i pokušaja da se odnosi poprave – smatra Hedl.

U Udrugi slobodarskih aktivista, inače jednom od organizatora protesta protiv „državno organizovanog poricanja zločina iz Oluje“, održanog prekjuče u Zagrebu, za Danas kažu da će odnosi između naših država ostati upravo „idealni za vlasti obje zemlje“.

– Budimo realni, i našima i vašima ovo savršeno odgovara jer nemaju što drugo ponuditi osim nacionalizma! Proslava Oluje –  što se tu točno slavi? Jedni to vide kao pobjedu, drugi kao zločine, a većina samo želi dostojanstven život u miru gdje će prošlost ostaviti povijesti sa težnjom boljoj budućnosti. Možemo li govoriti o miru kada se zločini ne priznaju i ne procesuiraju? Jesmo li uopće imali mogućnosti za stvarni mir kada se obje strane svojski trude održavati taj žar mržnje na životu? Za mir je potreban trud obje strane, a za rat očito tako malo. Dok god će ovdje glavna tema biti rat, nažalost za mir nema mjesta. U kakvom su stanju današnje države nakon raspada Jugoslavije?

Opljačkane, porobljene kreditima i uskoro kreće rasprodaja ovo malo resursa što nam je ostalo. U takvoj situaciji lakše je iskapati neke stare ratne sjekire i dizajnirati povijest u svrhu propagande za postizanje „viših ciljeva“ vladajućih.  Običnim ljudima u obje zemlje dodjeljuje se status promatrača…

Paradu u Zagrebu podržava manjinska skupina, onih koji su zaglavili u prošlom tisućljeću i onih neobrazovanih kojima je lako manipulirati. Što se tiče obilježavanja u Kninu, ujutro će biti politički domoljubni protokol uz poneku „domoljubnu“ propovijed crkvenih velikodostojnika, a navečer ultranacionalistički dernek uz glavnu zvijezdu proustašku ikonu Tompsona, koji će privući vjerovatno više od sto tisuća ljudi – zaključuju naši sagovornici.

Komentarišući obeležavanje Oluje u Hrvatskoj, Veljko Džakula, predsednik Srpskog demokratskog foruma, kaže za Danas da Srpska zajednica u Hrvatskoj, pa tako ni SDF, ne postavljaju danas pitanje o legitimnosti vojne operacije Oluja, koju Hrvatska slavi kao svoju veliku vojnu pobjedu, „nego zahtijevaju da se i žrtve ove zajednice tretiraju ravnopravno kao i sve druge ratne žrtve“.

– U tom zahtjevu nikad nismo nailazili na puno i iskreno razumijevanje politike u Hrvatskoj, ali su nam institucije civilnog društva iskreni saveznici u tom poslu. Bez istraživanja Hrvatskoga helsinškog odbora, provedenih odmah nakon Oluje, kojima su imenom i prezimenom popisane žrtve Oluje među srpskim civilnim stanovništvom i „inventarizirana“ paljevina i uništavanje imovine, naša nastojanja imala bi manje temelja i uvjerljivosti. Pokušavali smo sve kako bismo hrvatsku javnost senzibilizirali za pitanje stradanja srpske zajednice, ali i za pitanje izostanka poratnog oporavka područja koja su bila zahvaćena ratom – konstatuje naš sagovornik.

Džakula poručuje da je tragično da taj prostor danas ima samo polovinu predratnog stanovništva, da je Srba samo trećina predratnog broja, „ali da je radnih mjesta na tom području samo četvrtina u odnosu na stanje prije rata“.

– Predstavnici srpske zajednice sudjelovali su u komemoracijama žrtvama Vukovara, a i u Kninu smo prisutnošću na proslavi obljetnice Oluje željeli podsjetiti na pitanje stradanja Srba. Upozoravali smo na propuste politike povratka, na izostanak razvojne strategije za ova područja, pa i na to da propuštanjem definiranja takve politike Hrvatska ne ispunjava jedno od načela Europske unije: načelo ravnomjernoga i održivoga društvenog razvoja. U civilnom društvu u Hrvatskoj u tome nismo sami, ali utjecaja našeg djelovanja na politiku još uvijek nema – konstatuje predsednik SDF.

Podsetimo, 2012. je odluka Veljka Džakule da se odazove pozivu tadašnjeg predsednika Hrvatske Ive Josipovića i da prisustvuje proslavi Oluje u Kninu izazvala oprečne komentare u Beogradu i Zagrebu.

„Selektivno saosećanje“

U Ženskoj mreži Hrvatske za Danas kažu da političke elite i institucije i dalje „izražavaju selektivno suosjećanje sa žrtvama rata u Hrvatskoj“. „Zahtijevamo da RH prekine politiku diskriminacije i veličanja odgovornih za ratne zločine nad civilnim stanovništvom. Pozivamo na odgovornost i na distanciranje od zločina počinjenih u ime Republike Hrvatske. Zahtjevamo da institucije vlasti prestanu podržavati mitove već u potpunosti podrže proces suočavanja s prošlošću“, ističu u ovoj organizaciji.

REAGOVANJA

*Predsednik vanparlamentarne SRS Vojislav Šešelj pozvao je pristalice na „protestne demonstracije“  ispred ambasade Hrvatske u Beogradu. On je izjavio da „srpski narod nikada neće zaboraviti Republiku Srpsku Krajinu i da će Srpska Krajina sigurno jednog dana biti oslobođena“. Prema rečima Šešelja, „to je teritorija u kojoj vekovima živi srpski narod, koju je naselio po pozivu austrijskog cara“. „I prilikom formiranja avnojske Hrvatske, ona je konstituisana kao zajednička država Hrvata i Srba“, kaže Šešelj i poručuje da radikali „nikada neće priznati nezavisnu hrvatsku državu dok se ne oslobodi okupirana RSK“.

* Demokratska stranka zatražila je da se odgovorni za zločine procesuiraju, da se razreši sudbina nestalih tokom te akcije, kao i da se omogući povratak prognanih Srba iz Hrvatske. Samo takvi potezi će obezbediti suštinsko pomirenje. Nasuprot tome, vojne parade o proslavi akcije u kojoj je prognano 220.000 Srba građana Hrvatske, dok se gotovo dve hiljade vodi kao nestalo, neće doprineti pomirenju ni povratku, navodi se u saopštenju DS. Ta stranka ističe i da vlasti Srbije i Hrvatske moraju da shvate da su odgovorne za atmosferu koju kreiraju u javnosti zarad političkih poena.

*Srpska napredna stranka saopštila je da je „neviđeni skandal“ što DS koristi svaku priliku da napadne Vladu Srbije, pa čak i danas, na 20. godišnjicu akcije „Oluja“, kada tuguju svi normalni ljudi. „SNS pita Bojana Pajtića u kom delu Hrvatske slavi „Oluju“, da li u Zagrebu, Kninu ili negde na moru? SNS je zaprepašćena poslednjim saopštenjem DS u kome kažu da je Vlada Srbije odgovorna za nekakvu „atmosferu u javnosti koja se kreira zarad političkih poena''“, saopštavaju naprednjaci. Smatraju da se ponovo pokazalo da su demokrate „sramota“ Srbije, budući da u nedostatku pijeteta prema stradanju srpskog naroda napadaju Vladu koja je, nakon 20 godina, donela odluku da se ustanovi dan žalosti povodom nezapamćenog etničkog čišćenja Srba. „Pitamo ih da li bi trebalo da svi odemo u Hrvatsku na letovanje, kao njihov stranački šef i šef pokrajinskog režima, i pratimo uživo kako hrvatska vojska paradira slaveći što je na današnji dan, pre 20 godina, počelo etničko čišćenje Srba u akciji „Oluja''“, navode iz SNS.

Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku, za Dojče vele je rekao da „Srbija prećutkuje svoju ulogu na početku rata“. „Hrvatska je praktično napadnuta i odgovornost Beograda za rat je najveća. Sa područja RSK je 1991, prema procenama, isterano oko 180.000 Hrvata i to etničko čišćenje čak može da se poredi sa etničkim čišćenjem Srba 1995. Srbija nema razlog da se oseća moralno superiornijom u odnosu na Hrvatsku jer se ni mi sa svojim zločinima nismo suočili“, naveo je Popović. „Dok se mi u Srbiji ne odredimo prema Miloševićevoj politici, a oni u Hrvatskoj prema Tuđmanovoj, ovo će nam se ponavljati iz godine u godinu i eskaliraće kada su predizborne kampanje ili kada izbije neki drugi problem u regionu“, kaže Popović. Trenutno stanje on naziva „neiskrenim mirom“ iako su svima puna usta pomirenja. Koketiranje sa nacionalizmom večito ostaje adut za prikupljanje glasova na Balkanu.