Početak Zaječarske gitarijade koja će se održati na pet stejdževa i time i ovog leta Zaječar pretvoriti u centar rokenrola na ovim prostorima, tradicionalno uz takmičarske bendove i mnoga poznata imena, odličan je povod da se osvrnemo na knjigu „Zaječarska rapsodija“, čiji je autor Zoran Aleksić Aleksa, a koja nas vodi kroz istoriju zaječarske urbane muzike u periodu od 1940. do 2010. godine.

 „Zaječarska rapsodija“ predstavlja deo istorije grada opisane kroz prizmu urbane muzike u kontinuitetu od sedamdeset godina. Knjiga je urađena po sistemu hronološkog prikaza ljudi, mesta i događaja redom kojim su stupali na scenu, a poglavlja koja predstavljaju dekade, počev od četrdesetih godina dvadesetog do kraja prve dekade dvadeset prvog veka. Svako poglavlje počinje kratkim pregledom događaja iz svih oblasti života u gradu na prelamanju dekada (politika, privreda, kultura, sport, zabava), a ostali prostor je posvećen pojedinim muzičarima ili orkestrima koji su svirali šlagere, džez, bluz i rokenrol.

„Kao dečak i kao tinejdžer, često sam slušao od starijih momaka, a i od roditelja i suseda, mnoge priče o zaječarskim muzičarima i njihovim nastupima na igrankama i drugim priredbama. Za dečaka koji je odrastao na zaječarskoj kaldrmi pedesetih, a sazrevao na prvom asfaltu šezdesetih godina i koji je obožavao šlagersku zabavnu muziku i džez, a zatim bio lud za rokenrolom, tema – urbana muzika i muzičari – bila je uvek veoma, veoma zanimljiva“, kaže autor knjige Zoran Aleksić Aleksa i dalje objašnjava da pod pojmom urbane muzike podrazumeva onu muziku izniklu iz gradskog miljea i mentaliteta, iz kaldrme, asfalta i betona, čelika i stakla koji daju sasvim drugačiju energiju, emociju i izraz od onih nastalih iz zemlje, kamena, njive, livade i šume.

Posebne celine u knjizi zauzimaju disko-klubovi i njihovi disk-džokeji, plesni klubovi i plesači, specijalne emisije Radio Zaječara posvećene džezu, zabavnoj i rok muzici i njihovi autori i voditelji. Naročiti značaj ima odeljak o nastanku i prvim godinama Zaječarske gitarijade, koji razrešava dilemu o njenim počecima.

A evo šta Aleksić kaže o samom početku manifestacije koja se ove godine održava 48. put: „Nova 1970. godina je donela novinu na muzičkoj sceni Zaječara, nešto što će snažno uticati na potonje generacije mladih da se bave rok muzikom. Stvorena je manifestacija nazvana Zaječarska gitarijada, koja će u narednim decenijama, sve do današnjih dana, biti mnogim mladim bendovima reper, cilj, inspiracija, veliko dostignuće i odskočna daska za Yu-rok scenu, a publici mesto za uživanje u rok muzici, za ludi provod, poznanstva ili izuzetan događaj. Za vreme Gitarijade Zaječar je decenijama bio pravi ‘jugoslovenski Vudstok’.“

Knjiga je prvi put predstavljena javnosti 1. avgusta 2013. godine na Romulijani u okviru 47. Gitarijade, kada je uvodnu reč dao Branimir Bane Lokner, muzički novinar i rok kritičar. Svečana promocija Zaječarske rapsodije organizovana je u sali Muzičke škole „Stevan Mokranjac“ u Zaječaru 3. oktobra 2013. godine. Na promociji su govorili Zoran Aleksić, Petar Janjatović, muzički novinar, rok kritičar i recenzent knjige i Aleksandar Raković, doktor istorijskih nauka. Tokom promocije nastupio je zaječarski rok bend Madicine izvodeći numere poznatih svetskih izvođača, koje su pripadale različitim dekadama, počevši od ‘40-ih godina dvadesetog veka do dvehiljaditih, na isti način na koji je i sama knjiga napisana i podeljena na dekade. Povodom obeležavanja Nacionalnog dana knjige u Srbiji, 28. februara 2014. godine, Matična biblioteka „Svetozar Marković“ u Zaječaru dodelila je Zoranu Aleksiću priznanje, Povelju Zaječarska knjiga godine. On je ujedno i prvi dobitnik ove nagrade ustanovljene 2014. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari