Posle više od deset godina, Valjevo bi u sledećoj godini moglo da dobije svoju bioskopsku salu prilagođenu 3D projekcijama. Bioskopska dvorana gradi se već dve godine u prostoru nekadašnjeg Doma omladine.

Valjevo nakon zatvaranja bioskopske sale u objektu „Central“ više nema bioskop. Projekcije filmova, uglavnom atraktivnijih, priređuju se u sali Centra za kulturu. Pre dve godine u objektu nekadašnjeg Doma omladine započeta je adaptacija i izgradnja nove bioskopske sale u kojoj bi mogle da se prikazuju i 3D projekcije. Miloš Smiljanić, direktor Centra, kaže da je u pitanju projekat koji iziskuje veća materijalna sredstva.

– Ideja je da taj bioskop ima oko 100 mesta i da radi svaki dan, da se u njemu neprestano priređuju projekcije filmova. Za idejno rešenje prvo je izdvojeno oko 450.000 dinara, a za početni rad oko 420.000 i to obuhvata radove projekta i rušenja postojećeg stanja. Kad je urađen taj projekat, moralo se pristupiti reorganizovanju samog prostora jer on izgleda drugačije. Projekat predviđa izgradnju sale od visokokvalitetnih materijala, otpornih i nezapaljivih, kaže Smiljanić i dodaje da je nakon toga opredeljeno još dva miliona dinara za nastavak radova.

Svih ovih godina Centar za kulturu pokušava da bioskopske projekcije uskladi sa drugim programima koji se održavaju u jedinoj sali kojom Centar raspolaže, a za prikazivanje pojedinih filmova u visokim rezolucijama ne raspolaže sa odgovarajućom opremom. Grad Valjevo u ovoj godini za namenu gradnje bioskopske sale opredeliće 25 miliona dinara iz budžeta, zahvaljujući činjenici da je Ministarstvo prosvete opredelilo 25 miliona za završetak škole u Brđanima, pa je pomenutih 25 miliona koje je grad ranije namenio za školu sada moguće iskoristiti za bioskopsku salu. Nakon građevinskih radova preostaje nabavka potrebne opreme, za koju direktor Centra kaže da se može kupiti za šest miliona dinara.

– Da bi se napravio bioskop potrebno je imati opremu, ako on treba da ima projekcije svakog dana. Mi trenutno kada prikazujemo filmove od distributerske kuće dobijemo opremu i zato nam je prihod od prodatih ulaznica oko 20 odsto. A da imamo svoju opremu prihod bi bio oko 40, kaže Smiljanić.

Valjevci, pogotovo mladi, uprkos napretku IT tehnologija, u više navrata zatražili su od grada oživljavanje bioskopa što peticijama, što konkretnim akcijama pa je tako prošle godine u Valjevu održan i filmski festival uz slogan „Bioskop živi“, a u organizaciji Valjevske kulturne mreže. U akciji Društva istraživača u Valjevu pod nazivom „101 problem u Valjevu“ u okviru kog su Valjevci navodili šta je to što nedostaje gradu, na visokoj poziciji iskazanih potreba našao se upravo bioskop.

Od kafana i hotela do Centra za kulturu

Malo je poznato da su se prvi filmovi u Valjevu počeli prikazivati još 1910. godine u kafani „Srbija“ da bi se potom prikazivanje filmova nastavilo u tadašnjim hotelima „Central“ i „Sekulić“. Oba pomenuta hotela su nacionalizovana, pa su objekti korišćeni za druge namene, ali je u „Centralu“ bioskop živeo najduže. Protiv bioskopa u Valjevu nije bila samo nacionalizacija, već i kasnije privatizacije, pa se „Central“ našao među privatizovanim objektima, što je i dovelo do konačnog gašenja bioskopa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari