Sva beogradska domaćinstva će do 2025. godine imati priključak na vodovodnu i kanalizacionu mrežu, za šta će biti izdvojeno oko 575 miliona evra, predviđeno je strateškim planom koji je juče usvojila Skupština grada. Prema rečima gradonačelnika Beograda Siniše Malog, taj novac će biti obezbeđen iz budžeta Grada, doprinosa Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju, iz budžeta „Beogradskog vodovoda i kanalizacije“ i javno-privatnih partnerstava, a ukoliko bude neophodno, i iz kredita.

– Cilj ovog Plana je poboljšanje kvaliteta života Beograđana i standarda komunalnih usluga, zaštita prirodnih vodotokova i životne sredine, ali i povećanje atraktivnosti i tržišne vrednosti lokacija na široj teritoriji grada. Nastojimo da svaki dan privučemo nekog investitora, jer od naknade za građevinsko zemljište dobijamo novac koji možemo da uložimo- rekao je Mali.

On je objasnio da trenutno sva kanalizacija ide u Savu i Dunav, što je veliki ekološki problem, koji će biti rešen izgradnjom pet fabrika za prečišćavanje voda.

– Plan je rađen nekoliko meseci i posledica je terenskog rada, odnosno razgovora za građanima, od kojih se više od polovine izjasnilo da ima problema sa vodom i kanalizacijom. Do sada smo uložili milijarde u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže, i ovo je prvi put da neko sistemski rešava ovaj veliki problem- rekao je Mali. On je najavio da do kraja godine počinju radovi na izgradnji neophodne infrastrukture u Sremčici, Leštanima, Rakovici, Barajevu.

Odbornik Demokratske stranke Zoran Alimpić kazao je da Plan nije inovativan, jer u njemu „nema ničeg novog što već nije viđeno u gradskim dokumentima i pre 20 godina“. On je dodao da rokovi predviđeni Planom, iz ugla finansija nisu realni. „Kako sada stvari stoje, mi para za realizaciju plana nemamo“, rekao je Alimpić.

Šef odborničke grupe SNS Aleksandar Jovičić rekao je da Plan „nije šarena laža, već realan plan koji do detalja predviđa kako će teći radovi i kako će se ulagati finansijska sredstva“. „ Ovo je veliki uspeh s obzirom da projekat nije nimalo jeftin“, rekao je Jovičić.

Gradski menadžer Goran Vesić ponovio je da je namera gradske vlasti da zauvek reši pitanje vodovoda i kanalizacije, i naveo podatak da trećina Beograda nema kanalizaciju, uglavnom u prigradskim opštinama.



Oko 30 izliva u Dunav i Savu

Kanalizacioni sistem je izgrađen uglavnom u užoj gradskoj zoni, dok rubna naselja većinom nemaju izgrađenu kanalizaciju, a grad nema nijedno postrojenje za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda. Takođe, registrovano je oko 29 izliva u Dunav i Savu, kao i niz nekontrolisanih izliva u manje gradske vodotokove i kanale, što je neprihvatljivo s obzirom da Sava, sve do ušća u Dunav, predstavlja jedino izvorište vodosnabdevanja za Beograd, rekao je Goran Vesić.


Četiri kanalizaciona sistema

Zbog specifičnih topografskih i položajnih karakteristika koncept beogradskog kanalizacionog sistema zasniva se na formiranju četiri nezavisna sistema i jednog podsistema – Centralni kanalizacioni sistem sa podsistemom, Banatski, Batajnički i Ostružnički kanalizacioni sistem. Pored primarnih sistema, za rubne gradske opštine je potrebno zasnovati nezavisne sisteme kanalisanja naselja, koji su manjeg kapaciteta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari