U Narodnoj biblioteci Srbije juče je održano predstavljanje knjige Tome Piketija „Kapital u XXI veku“.

P { text-indent: 2.5cm; margin-bottom: 0.21cm; direction: ltr; color: rgb(0, 0, 0); line-height: 150%; widows: 2; orphans: 2; }P.western { font-family: „YHelvetica“; font-size: 12pt; }P.cjk { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 12pt; }P.ctl { font-family: „Times New Roman“,serif; font-size: 10pt; }

O knjizi se govorilo sa više aspekata i kroz prizmu multidisciplinarnosti koja je i sama karakteristika ovog dela. Naziv knjige koji su mnogi povezali sa Marksovim delom „Kapital“ otvorio je mnoge diskusije u stručnoj, ali široj društvenoj zajednici i podstakao polemiku o ciljevima, dijagnostici i rešenjima problema kojom se knjiga bavi.

Profesor ekonomije na Novosadskom univerzitetu Radovan Pejanović, koji je i urednik knjige, izneo je svoje gledište o značaju ovakve analize savremenog sveta i problema sa kojima se suočava.

– Ovo delo predstavlja analizu kapitalizma i nejednake raspodele bogatstva koja je duboko politička pa ne postoji ni jedan proces koji bi mogao da je kontroliše. Piketi kapitalizam posmatra kao bolest čovečanstva koja je dovela ne samo do nejednakosti u bogatstvu već i u moći. Opšte je poznato da, kada je jednom stvoren kapital, on se mnogo brže reprodukuje nego proizvodnja. Piketi smatra da vidljiva ruka države mora da bude u skladu sa nevidljivom rukom tržišta, što bi značilo postojanje demokratskih finansijskih institucija koje bi mogle da ga kontrolišu. On predviđa da se mi vraćamo u XIX vek kada su društvo činili bogati naslednici sa svojim parazitskim kapitalom, a ne oni koji su ga zaslužili svojim radom – istakao je Pejanović.

Pored toga što je delo pisano ne samo za stručnu javnost, već kako bi svako mogao da ga razume, Piketi je svoje stavove potkrepio ogromnim brojem činjenica koje su podrazumevale studioznu analizu samog kapitalističkog sistema i njegovog razvoja i posledica.

Profesor Filozofskog fakulteta Mladen Lazić, istakao je da, iako se Piketi ovde ne bavi novom temom, niti novim problemima, postoje pristupi u radu na ovom novom „Kapitalu“ koji su veoma značajni.

– Ova knjiga poseduje ogromno bogatstvo činjenica i podataka, pa se njena građa može posmatrati kao dobar pristup ovom problemu. Međutim, sam obim građe može predstavljati problem zbog njene validnosti i dokazivanja. Ono što je veoma bitno, i što ga možda najviše razlikuje od drugih sličnih autora, jesu metode koje je koristio. Piketi je izučavao dugoročne posledice, što je veoma teško kada se obrađuju ovako kompleksna pitanja, ali je i neophodno, pošto ulazi u samu strukturu sistema. Potrebni su široka perspektiva i dugo trajanje da bi se izučio sistem kao takav – rekao je Lazić i napomenuo da u delu postoji problem definisanja ključnih pojmova jer se problem drugačije može postaviti ukoliko se pojmovi kao što su kapital, dohodak i vlasništvo posmatraju iz drugačijih perspektiva.

On je istako da knjigu „Kapital u XXI veku“ mnogi posmatraju kao novi manifest levice, međutim, kako on kaže, to je lažno predstavljanje. Prema njegovom mišljenju, knjiga ostaje vredna, kakvu god joj etiketu zalepili.

Profesorka Jelena Žarković-Rakić smatra da je opasno ovu studiju povezivati sa Marksom, naročito ovde, gde je ta ideologija bila kompromitovana. Iako se bave sličnom temom, prema njenom stanovištu, Marks je bio apokaliptičan.

– Piketija ne zanimaju samo razmere nejednakosti već i razlozi, pa on predlaže uvođenje progresivnog poreza na kapital. I sam je svestan da je ostvarenje takvog poreza utopija, ali smatra da je najbitnije razmišljati u tom pravcu- istakla je Jelena Žarković-Rakić. Ona je takođe zapazila da se kao jedna od bitnih metoda odbrane od nejednakosti naglašava i finansijska transparentnost koja bi, na primer mogla da pomogne u rešavanju problema javnog duga.

Kako su pogledi na značaj ovog dela bili različiti, u zavisnosti od polja struke, profesor Jovo Bakić sociolog, na kraju svog izlaganja se izjasnio da je autor prepisao terapiju koja može da produži život, ali smatra da nije pronašao pravo rešenje problema.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari