Predviđeno je da na Dunavu bude izgrađeno šest, na Savi dva i na Tisi jedan terminal za prikupljanje otpada sa plovila. Našim vodenim putevima godišnje prođe 15.000 brodova i oni se trenutno potpuno nekontrolisano oslobađaju otpada.

Kako se na ovim rekama nalaze vodoizvorišta, jasno je na koji način Beograd obezbeđuje pijaću vodu za sugrađane. Potpisivanjem „Amsterdamske deklaracije” obavezali smo se da ćemo voditi računa o stanju na rekama, rekao je ministar saobraćaja u ostavci, Aleksandar Antić, prilikom obilaska savskog priobalja na kome je predviđena izgradnja prvog terminala za prikupljanje otpada sa plovila.

– Kancelarija Evropske unije vrlo pozitivno reaguje na našu inicijativu i spremni su da finansiraju izradu studija ostalih terminala. Kada budemo imali ceo projekat, moraćemo da se odlučimo kako ćemo da gradimo, da li preko privatnog javnog partnerstva ili će Republika u celosti biti finansijer, dodao je Antić.

Gradski sekretar za zaštitu životne sredine, Goran Trivan, istakao je da je Beograd u prilici da ima jednu značajnu infrastrukturu rečnog saobraćaja i da bi Sekretarijat voleo da ima podršku i drugih institucija kada je u pitanju životna sredina.

– Beograd ne ispušta u reke obrađenu otpadnu vodu i terminal za prikupljanje brodskog otpada bi bio paradigma bavljenjem otpadnim vodama u našem gradu. Sekretarijat je obezbedio 10 miliona dinara za izradu prethodne studije, gde će i kako će se graditi terminal. Voda je nešto od čega će zavisti naša budućnost u gradu i želimo da potpuno eliminišemo otrovne materije u rekama – rekao je Trivan.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari