Ispred ulaznih vrata stambenih zgrada – smeće, na trotoaru – smeće, u parkovima – smeće. Beograd polako postaje jedna velika gomila otpada, tako da u skorije vreme neće moći više da opravda svoje ime.


Kroz Njegoševu ulicu pored svake krošnje drveta po jedna bačena flaša, čaša i milion i jedan pikavac od cigareta, a na samo metar odatle nalazi se kontejner. Prolazi pored nereda čistačsa metlom i kantom u ruci, baca pogled na tren i nastavlja dalje „nekim svojim poslom“. Malo dalje na trotoaru nalazi se razvaljena klupa koju nisu očekivali sugrađani u takvom stanju u ovo doba godine, jer su lepo vreme očekivali tek u julu i avgustu, do tada će trajati zima. Na putu do Bulevara pored malo većeg kontejnera, velika gomila pocepanih stvari stoji netaknuta, dok muškarac srednjih godina nešto traži u kanti. Nezadovoljan izborom i on nastavlja dalje.

Zbog nepropisno parkiranih automobila, koji se zatiču skoro u svakoj ulici u užem centru, neminovno je da se kretanje svede na „hodanje po žici“, u ovom slučaju na hodanje po ivici trotoara. Bahati vozači nemaju obzira prema takvoj novonastaloj situaciji, pa će biti dobro da građani imaju osećaja za ravnotežu.

Iz sporedne uličice izlazi se na Bulevar kralja Aleksandra, u kom je jedna sasvim… ista priča. Odmah na uglu u šiblju razbacane su plastične i papirnate kese, koje niko ne primećuje i izgleda da to nikome ne smeta, jer i oni, gle čuda, kao i čistači čovek pored kante, nekud žure.

Nekad lepo uređen park pored Vukovog spomenika i nije baš tako lep, jer većna prvom koraku nešto krcka ispod cipele. U pitanju je polomljena staklena flaša, koja nije jedina, jer većna par metara dalje nalazi se druga, pa malo dalje i treća, da bi čitavu tu pometnju napravila i kesa puna otpada koju je „savesni“ građanin ostavio pored fontane u parku.

„Smećarski“ haos nikome ne predstavlja problem i ljudi su izgleda navikli da žive u takvom neredu ali i dalje znaju da reaguju na samo jednu stvar – otapanje snega sa krovova zgrada i kuća i iznenadni napad kapljica na slučajne prolaznike.

Na putu do Slavije ista priča u kojoj su glavni akteri, osim đubreta, polomljeni graničnici, razbacano lišće i pikavci. Uži centar grada i nije baš reprezentativan za turiste koji dolaze sa željom da vide sve lepote glavnog grada Srbije, ali možda to osvesti sve građane, pa i komunalne institucije, da malo više povedu računa o svemu što čini ovaj grad posebnim. Beograd mora opet da bude beo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari