Skorašnji događaj, kada je na poziv građana umesto Hitne pomoći u stan prvo stigao pogrebnik, nažalost samo potvrđuje da “trgovina smrću” nikada nije ni prestajala.

Ovo je, kao što se može zaključiti, dobro organizovan posao, a oni koji to rade su potpuno bezbedni, ocenjuje za Danas dr Borko Josifovski, bivši direktor Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Inače, on je 2006. godine javno progovorio o “trgovini smrću”, odnosno sprezi lekara i pogrebnika, nakon čega je usledio njegov progon, a zatim i smena s mesta direktora. Josifovski je od Agencije za borbu protiv korupcije dobio status uzbunjivača.

– Napominjem da je bilo slučajeva, što je potvrđeno i nalazom Komisije za vanredni stručni nadzor, da su ljudi bili puštani da umiru zbog provizije koju su davali pogrebnici. I pređašnji direktor Hitne pomoći, dr Branislav Lazić, inače sada direktor “Torlaka”, kao i sadašnji, dr Nenad Ivančević, očigledno držeći se uputstava iz Ministarstva zdravlja, sakrili su od javnosti ovo teško krivično delo protiv zdravlja ljudi. Nije, prema tome, isključeno da je još neko od pacijenata u međuvremenu platio glavom predugo čekanje na “specijalizovanu ekipu Hitne pomoći” – kaže Josifovski.

Podsetimo, Agencija za borbu protiv korupcije je tokom prošle godine podnela Višem javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv dr Milomira Tufegdžića i dr Zorana Miloševića, lekara Gradskog zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Prijava je podneta zbog postojanja sumnje da su u periodu od januara do avgusta 2006. godine u dogovoru sa dispečerima dobijali pozive gde se radilo o umirućim pacijentima ili gde je smrtni ishod izvestan, pritom nije se vodilo računa gde se navedeni lekari nalaze i da li postoje ekipe koje su bliže lokaciji na kojoj je pacijent, kao i zbog sumnje da su nakon konstatacije smrti preporučivali privatne pogrebnike sa kojima su bili u „poslovnim odnosima“.

Prema rečima našeg sagovornika, ćutanje Tužilaštva, uprkos neoborivim dokazima, kao i činjenica da je on ostao bez posla, predstavljaju veliki podstrek svima koji se bave “trgovinom smrću”.

Kako je Josifovski ranije naveo za naš list, za jednu dojavu smrti se dobijalo 300 evra, a u vreme kada je on bio direktor Hitne pomoći, godišnje je registrovano oko 3.000 slučajeva sa smrtnim ishodom.

– Prostom računicom se dolazi do velike sume novca, koja je deljena na više delova – od dispečera do lekara – zaključuje on.

Draško Karađinović, iz Udruženja Doktori protiv korupcije, kaže za Danas da je afera trgovine pogrebnika sa službom Hitne pomoći iz Beograda paradigmatičan primer korupcije u srpskom zdravstvu. On podseća da je sve zvanično konstatovano još u izveštaju Ministarstva zdravlja iz 2006, od teških propusta u radu službe do činjenica da je, iako su samo analizirana 53 slučaja sa smrtnim ishodom, u određenom broju slučajeva trebalo raditi reanimaciju.

– Ovde se, dakle, radi ne samo o finansijskim zloupotrebama već i o sumnji na teško krivično delo protiv zdravlja i života ljudi. I umesto da nadležni urgentno reaguju po zakonu, počinje intenzivno zataškavanja od strane rukovodstva Ministarstva, a uzbunjivač dr Josifovski, hrabar lekar koji je ukazao na ovu aferu sa teškim posledicama po građane Beograda, biva smenjen i kasnije otpušten. Kasnije se u zataškavanje uključuje i Tužilaštvo u Beogradu, tako da ovde imamo na delu državni aparat koji štiti korupciju, a kažnjava uzbunjivača – navodi Karađinović.

Zadatak za novog ministra

– Afera „trgovine smrću“, kao i ostale velike afere, među kojima i slučaj rekonstrukcije dva beogradska KBC-a, jeste ono što će novi ministar zdravlja, ako želi efikasno da se bori protiv sistemske korupcije, a ne samo deklarativno kao dva prethodna, morati da reši u prvim mesecima mandata, s obzirom da mu je sva potrebna dokumentacija dostupna, a javnost snažno senzibilisana – kaže Karađinović. Prema njegovim rečima, to će, zapravo, predstavljati prvi pravi test postojanja političke volje za borbu protiv korupcije kod novog ministra i ujedno znak postojanja kapaciteta za reformisanje sistema kako bi se srpsko zdravstvo pomerilo sa poslednjeg 34. mesta u Evropi.

„Masovno ubistvo”

Stiven Kon, izvršni direktor Nacionalnog centra za uzbunjivače iz Vašingtona, prilikom prošlogodišnje posete Srbiji i učešća na okruglom stolu posvećenom korupciji, naveo je da se ono što je otkrio Josifovski može nazvati „masovno ubistvo”.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari